Izmjene Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju (PIO) trebalo bi da se nađu pred poslanicima Narodne skupštine Republike Srpske u drugoj polovini ove godine, a jedna od novina koja bi mogla da bude u novom zakonskom rješenju je i ta da nasljednici porodične penzije mogu da budu zaposleni.
Fond PIO je još prošle godine na adresu Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite RS dostavio prednacrt izmjena i dopuna pomenutog zakonskog rješenja.
“Može se očekivati da tamo gdje se stalo prošle godine nastavimo već od marta. Takođe, iz zvaničnih institucija Srpske poručeno je da je potrebno razmisliti i o povećanju starosne granice i pratiti sve one države u kojima penzijski sistemi počivaju na principima generacijske solidarnosti. To je jedna neminovnost kako bi se produžio radni vijek, a na neki način i ublažio nedostatak kvalifikovane radne snage”, kazao je “Glasu” direktor Fonda PIO Mladen Milić.
Naveo je i da Srpska ima blizu 9.000 penzionera koji rade, a koji imaju status korisnika prava na starosnu ili invalidsku penziju.
“Tražili smo da se to dozvoli i svim korisnicima prava na porodičnu penziju. Najveći broj korisnika prava na tu penziju odnosi se na udovce i udovice. Postoji potreba da i oni poboljšaju svoj životni standard. One koji su sposobni i žele da rade treba angažovati na puno ili polučasovno radno vrijeme”, naglasio je Milić.
Smatra i da trenutna nemogućnost zaposlenja ili zasnivanja radnog odnosa puno šteti korisnicima prava na porodičnu penziju, odnosno srednjoškolcima i studentima.
“Zakonom o radu dozvoljen je rad sa navršenih 15 godina. Oni bi se tokom raspusta i ferija mogli angažovati na razne poslove, kao što su podjela promotivnog materijala, te u nekim ugostiteljskim objektima na poslovima kasira i pomoćnih radnika. Tako bi pored porodične penzije za preminulog oca ili majku mogli biti zaposleni i time poboljšati svoj budžet”, naveo je Milić.
Naveo je da uvođenje ovih izmjena u Zakon o PIO ne zahtijeva dodatna novčana sredstva.
“Naš prijedlog je da svi korisnici prava na porodičnu penziju, jednostavno kao i svi korisnici prava na starosnu ili invalidsku penziju, imaju pravo da zasnuju određenu vrstu radnog odnosa u skladu sa Zakonom o radu, a da im se pri tome ne obustavlja isplata porodične penzije. Taj naš prijedlog u prednacrtu izmjena Zakona o PIO je prihvaćen”, poručio je Milić.
Takođe, dodao je da je jedna od izmjena koju su predložili, a koja ne zahtijeva dodatna sredstva, i to da osiguranik ne mora biti van statusa osiguranika u trenutku podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava na penziju.
“Takva pravila su u EU, a s obzirom na to da smo mi na nekom putu, potrebno je da usklađujemo rješenja i u tom pravcu. Već nekoliko godina imamo situaciju da korisnici prava na starosnu i invalidsku penziju istovremeno imaju i zasnovan radni odnos. Onda se postavlja pitanje, zašto oni moraju prekinuti radni odnos da bi podnijeli zahtjev i da bi se dva ili tri dana nakon podnošenja zahtjeva ponovo mogli zaposliti. To jednostavno nije potrebno. Takođe, ima i nekih novih šifri osiguranja koje treba da budu unesene u novo zakonsko rješenje, ali sve su to tehnička pitanja”, naglasio je Milić.
Resorni ministar Danijel Egić rekao je za “Glas” da su u planu rada Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite RS ove godine predviđene i izmjene i dopune Zakona o PIO.
“Izmjene tog zakonskog rješenja kandidovali smo ka Vladi i plan je da se u trećem ili četvrtom kvartalu ove godine ta tačka nađe pred poslanicima”, poručio je Egić.
Zreli za reformu
U dokumentu okvirnog budžeta RS za period od 2025. do 2027. godine navedeno je da je reforma penzijskog sistema koja je sprovedena 2011. dala značajne rezultate u pogledu održivosti penzijskog sistema, u srednjem roku.
“Međutim, zbog demografskih kretanja biće neophodno pažljivo pratiti parametre penzijskog sistema, posebno u segmentu adekvatnosti penzija, kako bi se moglo pravovremeno reagovati na negativne demografske ili ekonomske trendove. Budući da, zbog starenja stanovništva i odlaska mladih i radno sposobnih, imamo manji broj uplatilaca doprinosa, dugoročno će penzijski sistem biti ugrožen, a budžetski sistem preopterećen”, navedeno je u pomenutom dokumentu.