Foto: Fena
O rasterećenju privrede u
Federaciji Bosne i Hercegovine priča se godinama. Više od šest godina
poslodavci i ekonomisti apeluju na federalnu izvršnu vlast da se donesu novi
zakoni o porezu na dohodak i doprinosima, jer su postojeći skrojeni tako da
privreda u ovom entitetu nema ambijent za normalno poslovanje.
Da biste normalno poslovali
morate imati i zadovoljne i sretne radnike, a ne možete ih imati ukoliko im
isplaćujete niske plate. A niske plate značajan broj poslodavaca isplaćuje
upravo iz razloga što je aktuelnim fiskalnim zakonima nametnuto poresko
opterećenje koje se teško može pronaći bilo gdje u Evropi.
Neprihvatljivo veliki
nameti
Prosječna plata u Federaciji
BiH je oko 1100 KM, a da ona nije realno stanje u društvu pokazuju podaci
Saveza samostalnih sindikata BiH koji kažu da oko 70 posto radnika prima platu
ispod 650 KM (ne računajući topli obrok i prijevoz).
Dakle, plata od 1000 KM je
mnogima samo san, a iz Saveza samostalnih sindikata traže upravo da minimalna
plata bude 1000 KM. Jedan dio tog Saveza ipak traži da minimalna plata bude 70
posto prosječne, što bi bilo negdje oko 720 KM.
Iz Udruženja poslodavaca FBiH
su već ranije kazali kako mnoge firme ne bi izdržale toliki iznos minimalne
plate bez suštinske reforme fiskalnih zakona, koja bi na istinski način
rasteretila privredu.
Da nije za povećanje
minimalne plate bez izmjene fiskalnih zakona, nedavno je za Oslobođenje kazao i
federalni premijer Fadil Novalić.
“Ja apsolutno podržavam povećanje
minimalne plate, posebno jer su naši građani i radnici izloženi pritisku
inflacije. Međutim, ne podržavam rast minimalne plate u uslovima u kojima i
dalje imamo neprihvatljivo velike troškove rada, jer ćemo tako uništiti radna
mjesta, doliti ulje na vatru kada je u pitanju inflacija i dovesti do rasta
javnih prihoda koje jednostavno ne želim”, kazao je premijer Novalić.
No, premijer je zaboravio ključnu
stvar. Na neprihvatljivo velike troškove rada se upozorava godinama. Nije
prošla sedmica kada ekonomski stručnjaci, privrednici i novinari nisu
upozoravali na ovaj neprihvatljiv odnos prema privredi i radnicima.
Ipak, za to što nemamo usvojene
kvalitetne fiskalne zakone premijer je odlučio okriviti federalne
parlamentarce.
“Parlament je prava adresa za pitanje
zašto ovako važni zakoni koji su još prije četiri godine utvrđeni na Vladi i
upućeni u parlamentarnu proceduru još nisu usvojeni. Čini mi se da je ovdje
nedostajala hrabrost ostalih aktera da ovu ključnu reformu provedemo do kraja”,
rekao je Novalić.
Zašto zakoni nisu usvojeni i da li je
u zakonodavnom dijelu vlasti bilo politikanstva pitali smo i same
parlamentarce.
Elvir Karajbić, zastupnik SDP-a BiH u
Zastupničkom domu Parlamenta FBiH za Buku kaže da premijer Novalić već sedam
godina živi u paralelnom svijetu.
“Kada se on probudi iz zimskog zna,
mi ne znamo da li je on u jednom ili drugom svijetu. Kada govori o porezu na
dohodak, premijer Federacije BiH ovim zakonom želi uzeti dodatnih 120 miliona
KM iz džepova radnika, na način da je ukinuo tim prijedlogom poreske olakšice.
Do sada smo imali poreske olakšice na djecu. Dakle, one porodice koje imaju
više članova domaćinstva, odnosno one koje imaju više djece, one više gube ovim
zakonom i zato se premijer FBiH zalaže. Došlo je do povećanja stope, ona više
nije 10 posto, već je i nju povećao sa svojom vladom. Čak imamo i nevjerovatnu
situaciju da se stipendije oporezuju preko određenog iznosa, a čak se oporezuju
i naknade za volontiranje, ukoliko poslodavac isplati naknadu veću od 150 KM za
mjesec dana”, ističe Karajbić.
Navodi kako se nacrtom zakona
oporezuju i štete preko određenog iznosa.
“Ukoliko vi imate udes, i ukoliko je
šteta malo veća, odnosno preko određenog broja prosječnih plata u Federaciji, i
taj iznos se oporezuje. Po tom prijedlogu se
čak oporezuju i naknade za eventualnu nesreću na poslu. Ukoliko se
radnik povrijedi na poslu i ukoliko poslodavac želi da isplati naknadu radniku
preko određenog iznosa, i to premijer i
ova Vlada žele da oporezuju, što je nezabilježeno u svijetu. Oporezuju se čak i
otpremnine koje radnik dobija kada odlazi u penziju. Dakle, to je jedan
klasični pljačkaški kleptomanski pristup Vlade FBiH prema svim onim ljudima
koji ionako teško žive i imaju niska primanja”, naglašava zastupnik SDP-a.
On konstatuje kako je za prohodnost
zakona isključivo odgovorna vladajuća većina iz koje dolazi premijer.
“Ova Vlada ima dvotrećinsku većinu u
Parlamentu Federacije BiH i nikada veća vladajuća većina nije postojala od
mandata 18-22, tako da čak ni parlamentarci iz stranke kojoj pripada premijer
se ne slažu s tim prijedlozima, kao ni parlamentarci iz drugih stranaka koje
čine parlamentarnu većinu. Zakon nikada nije došao u formi prijedloga kao tačka
dnevnog reda, i najveći poraz bi svaki stanovnik doživio ukoliko bi ova dva
zakona bila usvojena u ovom obliku, jer oni ne donose sreću ni poslodavcima ni
radnicima, govori Karajbić.
Da se premijer trebao obratiti
parlamentarcima iz vladajuće većine smatra i zastupnik Demokratske fronte Samer
Rešidat.
“Pitajte premijera Fadila Novalića
zašto oni nisu usvojili te zakone, s obzirom da imaju većinu u Parlamentu, kada
su već tako dobri zakoni. Nas nema dovoljno da možemo bilo šta usvojiti. Ako
smo se mi bavili politikanstvom, zašto onda njegova većina nije usvojila zakone
bez nas. Zna se ko ima svoje ministre – SDA, HDZ, SBB i u novije vrijeme NiP.
Ta većina ima 51 zastupnika uz ove preletače sa kojima mogu usvojiti”, kaže nam
Rešidat.
Iako je čovjek iz privrede, Rešidat
kaže da se za ovakve stvari treba pitati širi auditorij.
“I mi smo pitali Udruženje
poslodavaca FBiH i poslodavci su rekli da se trebaju određene promjene
napraviti vezano za te zakone. Ti zakoni su došli do vrata, ali ih je premijer
Novalić povukao, i oni nikada nisu ušli u skupštinske klupe. Zakoni trebaju
doživjeti neke promjene koje bi doprinijele olakšavanju privredi,
poduzetništvu, malim preduzećima. Ali, s ovakvim zakonima kakvi jesu, ni sami
predlagači nisu zadovoljni. Znate kad neko nije zadovoljan s onim što je
predložio, onda on traži nekog drugog krivca. Isto kao kad je bio korona zakon,
mi smo pisali i govorili da ne valja. Onda su ga oni usvojili i onda i oni
rekli da ne valja, i da treba nešto mijenjati. E, tako vam je i s ovim
zakonima”, riječi su zastupnika DF-a.
Nekad je i manje više
I mi smo ranije pitali poslodavce da
li su zakoni koje je kreirala federalna Vlada zaista reformski, kako ih
premijer predstavlja.
“Zakoni ni u kojem slučaju nisu
reformski, ovdje se radi samo o drugoj definiciji obračuna osobnih dohodaka.
Uzimajući prijevoz i topli obrok u bruto platu, povećati će se osnova za
obračun penzija i to je jedino dobro za radnike. Ovi zakoni ne pružaju
mogućnost poslodavcima da povećaju plate. Doprinosi za radnike s nižim platama
će biti veći, dok će onima s većim platama biti manji, što znači da će realni
sektor, pogotovo proizvodni, opet biti oštećen. Da bi zakoni bili reformski
trebali bi doprinose smanjiti ispod 30 %, za što u Vladi neće niti da čuju.
Mislim da je to velika greška, jer je nekad i manje više. Ovu razliku bi
poslodavci mogli iskoristiti za povećanje plata”, kazala nam je ranije Snježana
Kopruner, članica Upravnog odbora Udruženja poslodavaca FBiH.
Da su poslodavci apsolutno upravu
smatra i Karajbić.
“Apsolutno su upravu poslodavci iz
razloga što je oko 980 maraka prag, odnosno svi oni koji imaju manju plaću od
980 KM će biti dodatno osiromašeni, i manje novca će nositi kući po ovom
zakonu. A za sve one koji imaju 1000, 2000, ili 3000 KM platu, ovaj zakon će
biti povoljan. Nama treba zakon koji će one sa višim platama više oporezivati,
a one ljude koji uopšte nemaju za egzistenciju, da uopšte ne budu oporezovani.
Ova Vlada i premijer su obećali da će biti neutralni efekat, a ovdje nemamo ni
n od neutralnog efekta”, podvukao je Karajbić, te konstatovao da Vlada nikada
nije dostavila Parlamentu simulaciju ovih zakona, da se vidi kakve će efekte
prouzrokovati.
I freelanceri su također imali mnogo
primjedbi na nacrt zakona.
Naime, prema novim prijedlozima,
freelanceri će za ugovore o djelu plaćati iste stope doprinosa kao i za ugovore
o radu, iako ne mogu koristiti te usluge. Također, povećava se doprinos za
zdravstvo sa 4% na 13,5%, te se dodaje još i doprinos za PIO/MIO u visini od
18,5%.
Sada nam ne treba neutralni fiskalni
efekat
O navedenim fiskalnim zakonima ranije
smo govorili i s ekonomskim stručnjacima.
Ekonomista Admir Čavalić prijedlog
Vlade FBiH ocijenio je kao hajdučki serviran. On navodi kako je u tom
prijedlogu došlo do povećanja poreza za freelancere, ali se istovremeno nije
riješilo pitanje namjene tih sredstava.
“Konkretno, iako im se povećao porez,
freelanceri bi i dalje ostali bez zdravstvenog osiguranja. Kada smo pitali
Vladu zašto to nije uradila, odgovor je bio “da će se to raditi u hodu”. Ovo
sve je vrlo čudno i neodgovorno, jer imali ste osam godina, a ovo je kao da ste
jučer počeli raditi s ovim zakonima. Poslodavci su prošli put naveli da su
prihvatili prijedloge samo zato što nema ništa drugo na stolu, u smislu kao
bolje išta nego ništa. Zbog toga strahujem da sada, u jeku izborne godine, ne
dobijemo opet neko iz vedra neba rješenje, bez ikakve analitike”, kazao nam je
Čavalić.
Savjetuje Vladi kako se sada ne treba
tražiti neutralan fiskalni efekat, “što se propovjeda zadnjih osam godina”.
“Sada ne treba neutralni fiskalni
efekat, sad nam treba pozitivni fiskalni efekat, ali za privredu. Što znači
zakonska rješenja koja će stimulisati poslodavce da daju više plate i koja će
za to nagraditi poslodavce i radnike u smislu da se manje uzme od privrede, a
ne neutralna ili čak negativna po privredu, kao što je bilo prošlo rješenje”,
jasan je Čavalić.