Na ispunjavanju 14 prioriteta
iz Mišljenja Evropske komisije vlast u Bosni i Hercegovini radi sporo. Od kraja
prošle godine, kada je naša zemlja dobila kandidatski status za članstvo u
Evropskoj uniji, načinjeni su određeni pomaci. Usvojeno je nekoliko zakona u
Parlamentarnoj skupštini BiH, ali za neke od njih su čak i predstavnici
vladajućih stranaka priznali da nisu u potpunosti usklađeni s EU propisima.
Ključni zakoni se još
čekaju
No, valjalo je pred ponovni
dolazak predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen ostaviti
kakav-takav utisak da se nešto radi na potrebnim reformama. Još nisu usvojeni
neki od ključnih zakona. Na čekanju su zakon o sukobu interesa, zakon o sudovima,
zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma. Zbog ovog
posljednjeg postoji ozbiljna prijetnja da BiH bude vraćena na sivu listu
Moneyvala, što bi imalo finansijske posljedice po građane u BiH. No, to
predsjednike političkih stranaka puno ne brine.
Direktor Vanjskopolitičke
inicijative BiH Haris Ćutahija ocjenjuje da nismo ni blizu ispunjavanju
uslova koji su stavljeni pred bh. vlasti.
“Iako se u
bosanskohercegovačkim političkim krugovima provlači priča o tome da postoji
šansa da Bosna i Hercegovina otvori pregovore o članstvu u Evropskoj uniji, ne
mislim da je to mnogo vjerovatna opcija, jer smo pri dobivanju kandidatskog
statusa dobili i konkretan uslov za otvaranje pregovora – puna implementacija
14 ključnih prioriteta. Iako posljednjih godinu dana stvarno postoji određeni
pomak, ispunjavanju ovog uslova nismo ni blizu. Međutim, postoje pokazatelji da
unutar EU ima određena podrška otvaranju pregovora sa BiH i ukoliko se to desi,
to će opet biti geopolitička odluka i vjetar u leđa bh. političarima da nastave
sa pozitivnim promjenama, kao što je to bio slučaj sa kandidatskim statusom”,
ističe za Buku Ćutahija.
Napominje kako procedura
otvaranja pregovora i pored pune podrške Brisela nije tako jednostavna, što
smo, kaže, vidjeli na primjeru Albanije i Sjeverne Makedonije.
“Ipak, nadam se da će doći do
ovakve odluke i da će EU prepoznati koliko je to bitno za BiH, jer ako budu
insistirali na punoj implementaciji 14 ključnih prioriteta prije otvaranja
pregovora, postoji realan rizik da BiH ostane u ovom statusu quo i da proces
evropskih integracija naprosto bude zaboravljen”, naglašava Ćutahija.
Profesorica na Fakultetu
političkih nauka u Sarajevu Nedžma Džananović Miraščija kaže kako je dio vlasti u BiH sam vezao
svoju političku sudbinu uz odluke EU i podigao nivo očekivanja od EU i od
današnje posjete predsjednice Europske komisije.
Obesmišljavanje svih reformskih pokušaja
„Drugi dio vladajuće koalicije vrlo je predano radio na obesmišljavanju
svih reformskih pokušaja i zarađivao negativne poene koji će se svakako
odraziti na sadržaj Izvještaja EK. Ne radi se tu, naravno samo o svjesnoj
opstrukciji EU puta, već i o postepenom ispunjavanju krajnjih ciljeva
sveobuhvatne agende – razgradnje BiH i podrivanja regionalne stabilnosti i
sigurnosti. Nije ugrožena samo BiH, već se prijeti i drugim državama, čak i
članici NATO-a. Naivno je i neozbiljno godine obilježene blokadama, ucjenama,
izmišljanjima problema i izazivanjima kriza smatrati samo kao nečiju
pregovaračku taktiku. To je politika koja u kontinuitetu reinterpretira
politički kontekst BiH i regiona i koja nas sve želi vratiti u 90-te i nacrtati
nove granice”, ističe za Buku Džananović Miraščija.
U kontekstu eurounijskih integracijskih procesa, profesorica smatra da je
dobro biti ambiciozan i jasno artikulirati interese i očekivanja, no ako
preporuka izostane, razočarenje javnosti u EU će biti samo još veće.
„To, dalje, može ozbiljno ugroziti najveći kapital koji BiH ima u procesu
eurunijskih integracija – veliku podršku javnosti za priključenje EU. Članstvo
je i dalje želja ubjedljive većine, tako će i ostati, ali povjerenje u EU i
izvjesnost članstva može biti ozbiljno uzdrmano, samim tim i podrška onom
dijelu vlasti koji se zalaže za EU integracije, kao i podrška tom procesu
dugoročno. Gđi von der Leyen hitno trebaju uspjesi i pomaci, jer se ona bori za
naredni mandat na čelu Komisije, nije u dobrim odnosima s drugim zvaničnicima
EU, a ni države članice nisu zadovoljne njenim izletima u domen vanjske
politike. Ukoliko, bez jasne podrške članica, stane iza prijedloga za otvaranje
pregovora sa Bosnom i Hercegovinom, sebe izlaže dodatnom riziku. Prvi dio njene
balkanske turneje nije donio ništa novo i tu je igrala na sigurno. Vidjećemo
kakve će poruke biti u BiH. Njena se najava s početka mandata, o geopolitičkoj
Komisiji, sada vraća kao bumerang. Imperativ za nju je da, u vrlo teškom
trenutku u EU, progura naprijed Ukrajinu i Moldovu. Ne znamo još da li je
procijenila da je stavljanje BiH u taj paket, možda, prevelik zalogaj”,
objašnjava Džananović Miraščija.
Profesorica napominje kako je drugi važan aspekt činjenica da, sve i da nas von der Leyen
obraduje dobrim vijestima i najavom podrške Komsije za otvaranje pregovora, to
nije završena priča.
„Preporuku moraju prihvatiti sve članice. Jedan dio članica je vrlo glasan
i aktivan, drugi dio nije ni glasan ni aktivan, ali načelno podržavaju
proširenje u kontekstu zaštite političkih i geopolitičkih interesa same EU.
Postoji još uvijek i značajan broj članica koje od BiH i drugih država iz našeg
regiona očekuju puno više i ne vide ni potrebu ni mogućnost da se kriteriji
spuštaju. Uostalom, i neke od mlađih članica, iako podržavaju proširenje,
svojim su ponašanjem unutar same EU, nažalost, doprinijele produbljivanju
skepticizma prema proširenju kod ovih sa dužim stažom”, govori naša
sagovornica.
Ne ide nam u prilog to
što slijede izbori za Europski parlament
Na kraju, ako i prođemo
sretno kroz prethodna dva kruga – preporuku Evropske komisije i saglasnost
članica, početak pregovora opet je krajnje neizvjestan.
„Primjeri drugih država
iz regiona i dosadašnja praksa i Komisije i članica ne ulijeva povjerenje da se
to može desiti brzo. Ukrajina jeste promjenila paradigmu, EU se otvorila pod
pritiskom, ali na Zapadnom Balkanu, općenito, nema ubjedljivog pomaka niti
signala da će stvari ići brže. Svakako nam ne ide u prilog ni to što se u prvoj
polovini naredne godine održavaju novi izbori za Europski parlament, nakon čeka
će biti konstituiran i novi sastav Europske komisije. Ko odlazi, ko ostaje, u
kojim resorima… sve je to krajnje neizvjesno. I u slučaju brzog formiranja nove
Komisije, to će biti novi sastav, s novom agendom, a možda i drugačijim
pogledima i na BiH i na Zapadni Balkan u cjelini”, zaključuje Džananović
Miraščija.