“Vaš okrivljeni će ući u Mercedes, a vi u gradski prevoz ”: Priča tužiteljke koja je dirnula u vrh korupcije pa bila sklonjena

Pravosuđe pod pritiskom sve je izraženija pojava u regionu, posebno kada je riječ o nezavisnosti tužilaca i sudija. Iskustvo Bojane Savović, javne tužiteljice Višeg javnog tužilaštva u Beogradu otvara pitanje koliko su institucije zaista otporne na političke i sistemske uticaje.

„U takozvanim ‘zarobljenim društvima’, pravosuđe ne može imati identičnu funkciju kao u stabilnim i konsolidovanim demokratijama. Njegova odgovornost postaje kompleksnija, jer ono ne djeluje samo kao primjenjivač prava, već potencijalno i kao posljednja institucionalna brana od potpunog urušavanja sistema“, poručila je Savović.

Savović, koja radi u tužilaštvu od početka 2000-ih godina i iza sebe ima decenije rada na složenim predmetima iz oblasti korupcije i privrednog kriminala, regionalnoj javnosti postala je prepoznatljiva 2023. godine. Tada je javno istupila s informacijom da joj je oduzet predmet koji se odnosio na sumnje u visoku korupciju u Elektroprivredi Srbije (EPS), nakon čega je iz Posebnog odjeljenja za suzbijanje korupcije ekspresno premještena u Odjeljenje za opšti kriminal. Od tog trenutka, ona slovi za jednu od najglasnijih tužiteljki u debatama o nezavisnosti pravosuđa u regionu.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Premještaji bez kriterijuma i pad efikasnosti pravosuđa

Na panelu u Banjaluci, tužiteljka Bojana Savović govorila je o iskustvima iz rada u tužilaštvu, ističući da profesionalni rezultati često nisu presudni za pozicioniranje unutar sistema. Navela je da je, uprkos tome što je sa koleginicama imala među najboljim rezultatima u tužilaštvu, premještana bez jasnih kriterijuma.

Gotovo da nema kolege koji nije premještan iz jednog odjeljenja u drugo“, rekla je Savović, dodajući da takva praksa direktno utiče na efikasnost pravosuđa. Posebno je ukazala na problem neadekvatnog raspoređivanja kadrova, navodeći slučajeve u kojima su tužioci bez odgovarajuće obuke raspoređivani u specijalizovana odjeljenja, poput visokotehnološkog kriminala. Takve odluke, kako je istakla, dovode do zastoja u predmetima i, posljedično, štete građanima.

Pritisci u pravosuđu i uticaj na odlučivanje

Savović tvrdi da su problemi u pravosuđu sistemske prirode i da proizlaze iz izražene hijerarhije u kojoj se, umjesto nezavisnosti, često podstiče poslušnost.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Pravosuđe ima dvije komponente – zakonski okvir i ljude koji ga primjenjuju. Na kraju, sve zavisi od ljudi i od toga da li će promijeniti svijest o tome ko su i šta predstavljaju. Nijedna izvršna vlast, ni nekada, ni sada, ni ubuduće, neće dobrovoljno predati moć i reći: budite treća grana vlasti, kontrolišite nas, hapsite nas i otkrivajte nepravilnosti“, pojasnila je.

Dodala je i da postoje pritisci unutar sistema, uključujući uticaje na izbore u tužilaštvu, gdje su pojedini tužioci, kako navodi, bili usmjeravani za koga da glasaju.

„Pravosuđe nije stvarno nezavisno“

Savović ističe da je ključni problem način na koji se uloga pravosuđa percipira u društvu.

Mi smo sistemski učeni da nismo treća grana vlasti, već izvršioci“, poručila je, navodeći da se takva poruka sudijama i tužiocima svakodnevno šalje kroz loše uslove rada, ograničenja u stručnom usavršavanju i zavisnost od hijerarhije.

Posebno je slikovito opisala nejednak položaj nosilaca pravosudnih funkcija: „Vaš okrivljeni će ući u Mercedes, a vi u gradski prevoz“, ističući da to simbolizuje stvarnu hijerarhiju moći u društvu.

Promjene zavise od društva, ne samo od sistema

Prema njenim riječima, promjena pravosuđa ne može doći bez šire društvene promjene.

Izvršna vlast nikada neće sama dati pravosuđu moć da je kontroliše“, rekla je, naglašavajući da inicijativa mora doći i iz pravosuđa i iz društva. Dodala je da su otpori unutar sistema i dalje uglavnom pojedinačni, ali da postoji postepeni pomak zahvaljujući većoj vidljivosti i javnom pritisku.

Budućnost pravosuđa u regionu

Savović je zaključila da budućnost pravosuđa zavisi od spremnosti pojedinaca, ali i društva u cjelini.

Ako se društvo ne promeni, većina će izabrati komfor umesto borbe“, upozorila je, te dodala: “„Sudija tada mora da se zapita da li svoj autoritet crpi isključivo iz formalne pozicije u sistemu, ili iz suštinske ideje prava i pravde kao takve? Pravosuđe koje se potpuno izoluje od društvene realnosti gubi sposobnost da razumije kontekst u kojem donosi odluke“, zaključila je Savović u okviru panel diskusije „Pravosuđe pod pritiskom: od (ne)zavisnosti do (ne)odgovornosti“, koju je organizovao Transparency International u BiH, a koja je bila posvećena izazovima sa kojima se suočava pravosuđe u Bosni i Hercegovini i regionu.

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije