Pravosuđe pod pritiskom sve je izraženija pojava u regionu, posebno kada je riječ o nezavisnosti tužilaca i sudija. Iskustvo tužiteljke Bojane Savović otvara pitanje koliko su institucije zaista otporne na političke i sistemske uticaje.
„U takozvanim ‘zarobljenim društvima’, pravosuđe ne može imati identičnu funkciju kao u stabilnim i konsolidovanim demokratijama. Njegova odgovornost postaje kompleksnija, jer ono ne djeluje samo kao primjenjivač prava, već potencijalno i kao posljednja institucionalna brana od potpunog urušavanja sistema“, poručila je Bojana Savović, javna tužiteljka Višeg javnog tužilaštva u Beogradu.
Savović, koja radi u tužilaštvu od početka 2000-ih godina i iza sebe ima decenije rada na složenim predmetima iz oblasti korupcije i privrednog kriminala, regionalnoj javnosti postala je prepoznatljiva 2023. godine. Tada je javno istupila sa informacijom da joj je oduzet predmet koji se odnosio na sumnje u visoku korupciju u Elektroprivredi Srbije (EPS), nakon čega je iz Posebnog odjeljenja za suzbijanje korupcije ekspresno premještena u odjeljenje za opšti kriminal. Od tog trenutka, ona slovi za jednu od najglasnijih tužiteljki u debatama o nezavisnosti pravosuđa u regionu.
Premještaji bez kriterijuma i pad efikasnosti pravosuđa
Na panelu u Banjaluci, Savović je otvoreno govorila o svom iskustvu rada u tužilaštvu, ističući da profesionalni rezultati često nisu presudni za pozicioniranje unutar sistema. Navela je da je, uprkos tome što je sa koleginicama imala među najboljim rezultatima u tužilaštvu, premještana bez jasnih kriterijuma.
„Gotovo da nema kolege koji nije premeštan iz jednog odeljenja u drugo“, rekla je Savović, naglašavajući da takva praksa direktno utiče na efikasnost pravosuđa. Posebno je ukazala na problem neadekvatnog raspoređivanja kadrova, navodeći primjere u kojima su tužioci bez potrebne obuke raspoređivani u specijalizovana odjeljenja, poput visokotehnološkog kriminala. Takve odluke, kako je istakla, dovode do zastoja u predmetima i štete građanima.
Pritisci u pravosuđu i uticaj na odlučivanje
Savović tvrdi da problemi u pravosuđu nisu samo organizacioni, već duboko sistemski. Prema njenim riječima, u pravosuđu postoji izražena hijerarhija u kojoj se, umjesto nezavisnosti, često podstiče poslušnost.
“Pravosuđe ima dve komponente, a to je zakonski okvir i ljude koji ga čine. Na kraju, sve zavisi od ljudi, od toga da li će promijeniti svijest o tome ko su i šta predstavljaju. Ta promjena ne dolazi preko noći. Niko se ne probudi i kaže- ja sam treća grana vlasti i sada ću hapsiti predsednike opština i ministre. Mi smo sistemski učeni da smo samo izvršioci – ljudi koji poznaju materiju, donesu odluku, stave pečat i potpis”, pojasnila je ukazujući i na pritiske unutar sistema, uključujući uticaj na izbore u tužilaštvu, gdje su pojedini tužioci, kako navodi, bili usmjeravani za koga da glasaju.
„Pravosuđe nije stvarno nezavisno“
Savović je naglasila da je ključni problem način na koji se uloga pravosuđa percipira u društvu. „Mi smo sistemski učeni da nismo treća grana vlasti, već izvršioci“, poručila je. Dodala je da se takva poruka sudijama i tužiocima šalje svakodnevno kroz loše uslove rada, ograničenja u stručnom usavršavanju i zavisnost od nadređenih.
Posebno je slikovito opisala nejednak položaj nosilaca pravosudnih funkcija: „Vaš okrivljeni će ući u Mercedes, a vi u gradski prevoz.“
Time se, kako je objasnila, jasno šalje poruka o stvarnoj hijerarhiji moći u društvu i o tome gdje se pravosuđe zaista nalazi.
Promjene zavise od društva, ne samo od sistema
Prema njenim riječima, promjena pravosuđa ne može doći bez šire društvene promjene.
„Izvršna vlast nikada neće sama dati pravosuđu moć da je kontroliše“, rekla je, naglašavajući da inicijativa mora doći iz samog pravosuđa, ali i iz šireg društva, te da su za sada otpori unutar sistema pojedinačni, ali da postoji pomak zahvaljujući većoj vidljivosti i javnom pritisku. Ukazala je i na pritiske unutar sistema, uključujući uticaj na izbore unutar tužilaštva, gdje su pojedini tužioci, kako navodi, bili usmjeravani za koga da glasaju.
Budućnost pravosuđa u regionu
Savović je zaključila da budućnost pravosuđa zavisi od spremnosti pojedinaca, ali i društva u cjelini.
„Ako se društvo ne promeni, većina će izabrati komfor umesto borbe“, upozorila je, te dodala: “„Sudija tada mora da se zapita da li svoj autoritet crpi isključivo iz formalne pozicije u sistemu, ili iz suštinske ideje prava i pravde kao takve? Pravosuđe koje se potpuno izoluje od društvene realnosti gubi sposobnost da razumije kontekst u kojem donosi odluke“, zaključila je Savović u okviru panel diskusije „Pravosuđe pod pritiskom: od (ne)zavisnosti do (ne)odgovornosti“, koju je organizovao Transparency International u BiH, a koja je bila posvećena izazovima sa kojima se suočava pravosuđe u Bosni i Hercegovini i regionu.