Pravoslavni vjernici danas slave Božić, praznik rođenja Isusa Hrista. U većim hramovima obilježavanje Božića započelo je ponoćnim liturgijama, a jutros su se oglasila zvona na pravoslavnim crkvama, objavljujući dolazak najradosnijeg hrišćanskog praznika.
Vjernici se tradicionalno pozdravljaju riječima: „Mir Božji, Hristos se rodi“, na što se odgovara „Vaistinu se rodi“. U hramovima se čita božićna poslanica arhijereja Srpske pravoslavne crkve.
Božić je praznik rađanja novog života, praznik djece i djetinjstva, ali i praznik roditeljstva – očinstva i materinstva. Kod pravoslavnih vjernika ovaj praznik obilježen je brojnim vjerskim običajima i obredima, čiji je osnovni smisao molitva Bogu za očuvanje i napredak porodice i domaćinstva.
Božić je uvijek mrsni dan, a prethodi mu četrdesetodnevni božićni post, koji predstavlja duhovno i tjelesno pročišćenje.
Pored Srpske pravoslavne crkve, Božić 7. januara slave i Ruska pravoslavna crkva, Jerusalimska patrijaršija, monasi Svete Gore, starokalendarci u Grčkoj, kao i egipatski Kopti, koji se drže julijanskog kalendara.
Zajedno sa Vaskrsom, Božić je jedan od najvećih hrišćanskih praznika i obilježava se kao uspomena na rođenje Isusa Hrista.
Na ovim prostorima, na božićnoj trpezi posebno mjesto zauzima česnica – pogača u koju se stavlja zlatni ili srebreni novčić. Česnica se lomi rukama, a vjeruje se da će onaj ko pronađe novčić imati sreće tokom cijele godine. Na trpezi se tradicionalno nalazi i božićna pečenica. Posebna pažnja posvećuje se polazniku, prvom gostu koji na Božić uđe u kuću, a koji se daruje poklonima.
Do 16. stoljeća svi hrišćani su Božić slavili istog dana. Razlike u datumima nastale su nakon 1582. godine, kada je Vatikan prihvatio gregorijanski kalendar, dok su se pravoslavne crkve i pojedine druge hrišćanske zajednice zadržale na julijanskom kalendaru.