Nakon odluke Narodne skupštine
Republike Srpske da van snage stavi odluke visokog predstavnika u BiH, te da ne
objavljuje u Službenom glasniku ono što on donese kao obavezu, reagovao je
visoki predstavnik u BiH Cristian Schmidt. On je odluke Narodne skupštine
stavio van snage te nametnuo nekoliko izmjena Krivičnog zakona BiH.
Jučerašnjom odlukom od danas je
Izmjenama i dopunama krivičnog zakona BiH predviđena sigurnosna mjera zabrane:
prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja, oduzimanje odlikovanja,
zabrana obavljanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom,
upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelomično finansira iz
javnih sredstava; i zabrana stjecanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom,
pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelomično
finansira iz javnih sredstava za osobe koje narušavaju ustavni poredak. Ranije
je u zakonu za počinjenje ovog krivičnog djela bio uslov da se to radi
upotrebom sile ili prijetnjom upotrebom sile, a sada je počinjenje krivičnog
djela moguće i ako je to urađeno na “neki drugi protupravan način”.
Visoki predstavnik je juče
nametnuo i član 203 a) prema kojoj će se službena osoba u instituciji Bosne i
Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Brčko distrikta
Bosne i Hercegovine, ili u kantonu, gradu ili općini ili lokalnoj zajednici ili
bilo kojem tijelu lokalne uprave i samouprave, ili odgovorna osoba koja ne
primijeni, ne provede, ne izvrši ili na drugi način ne poštuje odluku visokog
predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, ili koja spriječi odnosno na drugi način
omete primjenu, provođenje ili izvršenje takve odluke, “kazniti kaznom zatvora
od šest mjeseci do pet godina.”
Mjere sigurnosti su iste kao i u
prethodnom članu zakona, a slične su odredbe i za osobe koje ne provode presude
Ustavnog suda BiH.
Odluke visokog predstavnika za
BUKU komentarišu pravni eksperti i advokati Asim Crnalić i Vlado Adamović.
Advokat Crnalić kaže kako nije
oduševljen izmjenom koju je napravio visoki predstavnik u opisu krivičnog djela
“napad na ustavni poredak” odnosno na djelo iz člana 156 Krivičnog
zakona BiH.
“Pojmovi, ili sintagma ili na
drugi protupravan način nisu dovoljno određeni za primjenu u sudskom postupku.
Trebao je pisac teksta navesti svaku konkretnu radnju kojom se ugrožava ustavni
poredak BiH. Koristeći opće pojmove omogućio je arbitrarnu primjenu. Gdje god
je arbitrarna primjena nekog propisa postoji mogućnost i ozbiljnih pogrešaka u
donošenju sudskih odluka. Visoki predstavnik ima pravnu službu i moja je
pretpostavka da njegovi stručnjaci znaju o čemu je riječ. Ovo što sam rekao da
je trebalo učiniti bilo je moguće učiniti i ne bi ta norma bila preopterećena
riječima, ovako je ovo pitanje i dalje ostalo neriješeno. Ovo je samo malo više
od ništa”, rekao je Crnalić za BUKU.
On je vrlo zadovoljan mjerama
sigurnosti koje prate primjenu člana 156.
“To je efikasan način da se
discipliniraju neodgovorni političari i drugi javni djelatnici iz državnog
sektora koji ne vode računa o tome na koji način predlažu odluke ili na koji
način javno govore o delikatnim političkim pitanjima, isto to se odnosi i na
članove 113 i 114 koji su jasno definirani i nemam nikakvih primjedbi, to je
nepoštivanje odluka naših sudovi i član 203 a) koji se odnosi na neprovođenje
odluka visokog predstavnika. Pravne posljedice osude koje su predviđene u ovim
članovima će biti dovoljna prijetnja svakome kome padne na pamet da osporava
odnosno da ne izvršava sudske odluke ili da ne izvršava odluke visokog
predstavnika”, pojašnjava Crnalić.
Advokat i bivši sudija Vlado
Adamović za BUKU kaže da odluka o stavljanju van snage zakona koje je usvojila
Narodna skupština Republike Srpske opravdana, ali da je odluka koja se tiče
podrivanja Ustava nepotrebna.
“Jer je sve to već bilo riješeno
krivičnim zakonom BiH, zabunu je stvarao javni narativ oko aktivnosti koje su
proglašavane državnim udarom pa bi onda druga strana rekla nema državnog udara
jer nema sile a zaboravilo se da cijelo vrijeme u krivičnom zakonu BiH postoji
zloupotreba položaja i ovlaštenja odgovornih osoba i da su se sve te radnje
mogle procesuirati i ranije kroz razne zloupotrebe”, kaže Adamović.
Promjena u članu Krivičnog zakona
BiH koja se odnosi na napad na ustavni poredak je minimalna i ona se sada
proširuje od napada “upotrebom sile ili prijetnjom upotrebom sile” na bilo koju
protupravnu aktivnost. No, to je, kaže Adamović bilo i ranije regulisano
zakonom.
“Mislim da to nije bilo neophodno
mijenjati zato što je protupravno donošenje zakona vezano za suprotnost tog
zakona i Ustava, to se moglo rješavati i zloupotrebama položaja i ovlaštenja.
Ovo je sad samo precizirano i prebačeno u ozbiljniju zonu, ali moglo se to i
ranije riješiti. Bile su razne zloupotrebe, dakle mogao si onoga ko je inicirao
procesuirati, mogao si predsjednika parlamenta procesuirati, onoga koji je stavio na dnevni red nešto što
je suprotno Ustavu takođe pozvati na zloupotrebu tako da to otvara neko šire
polje koje ne znam je li trebalo u ovom momentu”, kaže Adamović.
Upitan da li su Schmidtove
današnje odluke dobre kaže da su pozitivne za građane BiH.
“Zato što je ovim zakonom ljudima
bilo onemogućeno da ostvaruju individualna prava, pristup ustavnom sudu
ograničen i tako dalje, to nema veze s politikama. Zamisli da ti imaš spor sa
svojim bratom oko vrijednosti imovine 10
miliona i ne možeš da dođeš do Ustavnog suda, u tom kontekstu treba
posmatrati cijelu situaciju. To što je Dodik uradio je očigledno bila intencija
da se počne razgovarati o Ustavnom sudu, znao je on da će se ovako završiti”,
kaže Adamović.
Nakon ovih odluka visokog
predstavnika brojni političari iz Republike Srpske osudili su ove podeze,
nazivajući visokog predstavnika nelegitimnim.