Nakana države da pristupi Uniji zahtijevat će dodatno kapacitiranje Granične policije, kako u smislu bolje opremljenosti, tako i dodatnog broja službenika, zaključuje Smajić
Nakon registracije biometrijskih podataka pri svakom prelasku granice, slijedi aktivacija sistema ETIAS, putem kojeg će se putnici prijavljivati za ulazak u šengensku zonu
Kao važan segment u procesu pristupanja zemlje Evropskoj uniji svakako je i kvalitetna kontrola granica. Nakon što je Bosna i Hercegovina još prošle godine parafirala sporazum sa Evropskom agencijom za graničnu i obalsku stražu (FRONTEX), Predsjedništvo BiH je sredinom maja usvojilo i Sporazum, što je bio jedan od posljednjih koraka ka jačanju operativne saradnje država članica EU i nadležnih u BiH po pitanju upravljanja migracijama. A do kraja ove i tokom naredne godine, pred građanima zemalja koje nisu članice Unije je i promjena načina ulaska u EU, piše Oslobođenje.
Naime, planirano je da od jeseni ove godine EU konačno provede u djelo novi sistem ulaska na vanjskim granicama, uključujući, naravno, i Hrvatsku. Sistem nosi naziv EES i registrirat će biometrijske podatke pri svakom prelasku granice, sve s ciljem modernizacije upravljanja vanjskim granicama Unije i jačanja sigurnosti. Nakon što EES bude potpuno proveden, bit će aktiviran i sistem ETIAS, a plan je da to bude u jesen 2026. godine. Radi se o sistemu putem kojeg će se putnici prijavljivati za ulazak u šengensku zonu preko aplikacije, popunjavajući online formular, te dobiti odobrenje za ulazak koje će koštati sedam eura i vrijediti tri godine. Građani BiH nisu baš oduševljeni novim pravilima.
– Ako se treba platiti, platit ću, ali iskreno, bespotrebno je, po mom mišljenju, ističe Ena Bolić, dok Denis Skenderović smatra da nije lijepo u svakom slučaju, ali da neće previše uticati na njegovu odluku da otputuje u EU, jer nije baš biti ili ne biti.
– Mislim da je to besmisleno, poručio je Amer Zećo, a Mirza Vrabac navodi da je politika EU jasna i provest će što su namjerili.
Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Mirza Smajić ističe da se građani moraju pravovremeno informisati, a svakako, posebno na početku, smatra da je moguće očekivati određene komplikacije.
– Vidjeli smo da je u više navrata uvođenje tog sistema odgođeno. Mislim da su tu ključne pravovremenost i informiranost građana, što je, možemo reći, možda obaveza i BiH kao treće zemlje, jer će njeni građani morati prolaziti taj proces, bolje upoznati, a samim tim doprinijeti bržem i efikasnijem prelasku granice sa EU, ističe Smajić.
Sistem je zamišljen da pojača sigurnost unutar EU, ističe stručnjak za sigurnost Safet Mušić. No, siguran je da će onima s druge strane granice Unije novine predstavljati dodatni problem.
– Ne možemo reći da se taj plan EU direktno odnosi na BiH u smislu dizanja nivoa sigurnosti u BiH i državama koje graniče sa EU, ali svakako će se potencijalno i ona lica koja imaju određenu kriminalnu prošlost ili druge razloge pokušaja ilegalnog prelaska granice, sa falsifikovanim dokumentima ili lica koja su prošla određene operativne evidencije, vjerovatno teže odlučivati da ulaze na prostor EU, navodi Mušić.
Očekivani konačni dolazak pripadnika FRONTEX-a na granice BiH trebao bi značajno smanjiti propusnost, posebno kada je riječ o borbi protiv ilegalnih migracija. Mušić ističe da su se primjeri djelovanja FRONTEX-a mogli vidjeti na granici Albanije i Crne Gore, gdje su se sa domaćim snagama borili protiv ilegalnih migracija. Smatra da će to biti velika prednost i za BiH.
– Prvo što bi naši mladi policajci mogli dosta toga da nauče od iskusnijih kolega iz država EU, a također je tu vrlo značajno i to što bi došlo do razmjene podataka sa FRONTEX-om, ističe Mušić.
Bivši ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić, kada je BiH s FRONTEX-om parafirala sporazum krajem 2024. godine, poručio je da je to još jedan korak u borbi protiv organizovanog kriminala, krijumčarenja, te da istovremeno BiH pokazuje kako je ozbiljan partner Evropske unije.
– Sporazum BiH i FRONTEX-a će omogućiti da EU pomogne BiH da se bolje nosi s neregularnim migracijama. Važan je za put BiH prema EU i jedan je od uslova da država napreduje na tom putu, poručio je Luigi Soreca, šef Delegacije EU u BiH.
No, i sa FRONTEX-om i bez njega, pred državom je misija jačanja Granične policije BiH. Već godinama je u Graničnoj policiji manjak službenika, pa se procjenjuje da jedan granični policajac osigurava oko 40 kilometara granice.
– Očito da neke snage pokušavaju da razore taj sigurnosni sistem u BiH. Mislim da bi u nekom narednom periodu i politički akteri trebali shvatiti da je ne samo zbog EU nego i zbog samih državljana BiH vrlo važno da imamo i sigurne granice, ali i ostale segmente sigurnosnog sistema koji su značajni i za opstanak društva i za sigurnost građana koji žive i koji dolaze u BiH, objašnjava Mušić.
Nakana države da pristupi Uniji zahtijevat će dodatno kapacitiranje Granične policije, kako u smislu bolje opremljenosti, tako i dodatnog broja službenika, zaključuje Smajić.