Pozadina jedne od najvećih finansijskih afera u BiH: 113 miliona KM javnog novca, kamata od 18.000 KM dnevno, a niko ne zna ko je sve to dozvolio

Republiku Srpsku i Bosnu i Hercegovinu potresa jedan od najvećih finansijskih skandala u posljednjih deset godina – slučaj „Vijadukt“. Riječ je o sporu koji je rezultirao obavezom plaćanja 113 miliona konvertibilnih maraka, uz dnevnu kamatu od preko 18.000 KM.

Ova suma je, kako ističe poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Branislav Borenović, dovoljna za izgradnju najmanje 30 vrtića i 10 škola širom Republike Srpske.

– Nevjerovatno je gledati kako generalni sekretar SNSD-a, ujedno i ministar finansija u Savjetu ministara BiH, pregovara sa vrlo sumnjivim likovima o tome kako platiti taj iznos i na koji račun. Taj račun, navodno, vodi na neka ostrva, a sada se govori i o mogućnosti da se novac uplati na neki račun u Sloveniji – rekao je Borenović, pozivajući nadležne da hitno pokrenu ozbiljnu istragu u slučaju “Vijadukt”.

On kaže da je nevjerovatno da niko ne zna ko je tačno pregovarao u ime Vlade Republike Srpske, ko su bili pravni i finansijski savjetnici i na osnovu čega je donesena odluka da se toliki novac uplati kompaniji koja gotovo ništa nije uložila u koncesiju

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Borenović otkriva da je Pravobranilaštvo BiH čak 14 puta upozoravalo Vladu Republike Srpske na posljedice, ali su sva upozorenja bila – ignorisana. Vlada RS, uprkos višegodišnjem postupku, nije pokušala riješiti spor mirnim putem.

U cijeli slučaj uključene su, navodno, advokatske kancelarije iz regiona i SAD-a, ali ni danas nije poznato ko je sve zarađivao na ovom sporu, dok Republika Srpska gubi milione.

Još šokantniji podatak stiže sa javnog saslušanja u Parlamentu BiH, gdje je iznesena informacija da kompanija „Vijadukt“ u početku nije mogla ni da plati taksu za arbitražu (150.000–200.000 USD), a sada joj treba isplatiti 113 miliona KM.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

„Ko je to omogućio? Ko je potpisao, prećutao, aminovao? Da li je ovo dogovorena otimačina javnog novca?“, pita se Borenović.

Još je zabrinjavajuće to što je glavno ročište arbitraže u Vašingtonu održano krišom – online, bez ozbiljne pripreme ili prisustva ključnih institucija BiH i RS-a.

Borenović najavljuje da su pred zemljom novi arbitražni sporovi koji bi mogli dodatno opteretiti budžet sa gotovo 2 milijarde KM.

„Ako ne dođe do ozbiljne pravosudne istrage sada, plaćaćemo tuđe greške i pljačke decenijama“, upozorava on.

U zemlji gdje se za neplaćene račune građani brzo sankcionišu, čini se da za gubitak 113 miliona KM javnog novca nema ni jednog imena na optužnici.

Podsjetimo, BiH je izgubila spor jer nije ispoštovala određene ugovorne obaveze prema firmi Viaduct, što je potvrđeno međunarodnom presudom. Sud je naložio da država isplati skoro 40 miliona eura. Pokušaj da se presuda poništi je propao, pa sad nema nazad – dug mora biti plaćen.

dug prema Viaductu je nastao nakon što je Vlada RS ukinula koncesiju tom preduzeću za gradnju hidroelektrane na Vrbasu. Koncesiju je entitetska vlada izdala 2004. ali je 2013. odlučila da pravo izgradnje hidroelektrane dodijeli Elektroprivredi RS.

RS se 2017. godine obavezala da će dug izmiriti ona, međutim, rješenje da dug se isplati iz budžeta RS nije uopšte na dnevnom redu, već se na sve načine pokušava novac izvući iz institucija poput Centralne banke BiH. Istina, tu leži novac i Republike Srpske, međutim na organima Centralne banke BiH je da odluče šta sa tim novcem, a oni ne žele da taj novac ode na pokrivanje dugova.

U međuvremenu, Tužilaštvo BiH uključilo se u slučaj Viaduct po prijavi koju je podnijelo Pravobranilaštvo BiH.

Cijeli slučaj Viaduct je pokazao koliko je pravni i finansijski sistem BiH nespreman za ovakve situacije. Institucije kasne, ne reaguju na vrijeme, a dugovi rastu kao na steroidima. Ako se ne uvede red i sistem za ovakve stvari, BiH bi uskoro mogla da se nađe u još većim problemima – i finansijski i reputacijski.

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije