Skoro 160 hiljada ljudi zaraženo je HIV-om u 53 evropske zemlje u prethodnih godinu dana, što je najviša stopa ikada zabilježena.
Epidemija HIV-a u Evropi prethodne godine dostigla je najveći nivo! Prošle godine je skoro 160 hiljada ljudi u 53 evropske zemlje zaraženo virusom HIV-a, koji izaziva sidu, navodi se u izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije i Evropskog Centra za prevenciju i kontrolu bolesti.
Tokom prethodne decenije, stopa novozaraženih HIV-om skočila je na 52 odsto što je za 12 odsto više nego 2007. godine. Istok Evrope je najkritičniji odakle dolazi čak 80 odsto novih slučajeva.
“Ovo je najveći broj slučajeva zabilježenih u jednoj godini. Ako se ovakav trend nastavi, nećemo moći ni da pretpostavimo koliki će biti broj zaraženih do 2030. godine“, kaže Suzana Jakab, generalni direktor SZO za Evropu.
Epidemija virusa HIV-a je u porastu u Istočnoj Evropi gdje se bilježi i porast narkomanije, a manjak kampanja koje bi pomogle da se stanovništvo edukuje o HIV-u i AIDS-u. Nažalost, i banjalučko Udruženje građana „Action Against AIDS” (AAA) nedavno je prestalo sa aktivnostima, ovo je jedno od rijetkih udruženja koji su se bavili ovom temom i ukazivanjem na važnost prevencije.
Mnogi pacijenti nose HIV godinama dok ne shvate da su zaraženi, što čini infekciju težom i povećava rizik od prenošenja na druge. Što se pre otkrije virus, to se prije može početi sa terapijom i poboljšati šanse za dug i zdrav život.
U svijetu trenutno živi 37 miliona ljudi sa virusom HIV-a, a najpogođenija je Afrika gdje je ograničen pristup testovima, kontracepciji i terapiji. Što se Evrope tiče jedan od novozaraženih virusom HIV-a ima preko 50 godina.
„Moje zdravlje, moje pravo“
Osnovna tema ovogodišnje kampanje je „Moje zdravlje, moje pravo“, s fokusom na pravo na zdravlje i izazove s kojima se suočavaju ljudi širom svijeta u ostvarivanju svojih prava. To uključuje pravo na prevenciju i liječenje, donošenje odluka o vlastitom zdravlju i liječenje s poštovanjem i dostojanstvom, i bez diskriminacije.
Ukoliko je pravo osobe na zdravlje ugroženo, tada često nije u stanju učinkovito spriječiti bolest, uključujući HIV, ili dobiti pristup liječenju i njezi. Većina marginaliziranih osoba u društvu ima često najmanji pristup pravu na zdravlje, te su i najosjetljivi na HIV infekciju.
Pod sloganom “Svi se računaju”, Svjetska zdravstvena organizacija će se zalagati za pristup sigurnim, efikasnim, kvalitetnim i pristupačnim lijekovima, uključujući lijekove, dijagnostiku i druge zdravstvene proizvode, kao i usluge zdravstvene zaštite za sve ljude u potrebi, a takođe i osigurati zaštitu od finansijskih rizika.
Iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH rekli su da je u razdoblju od od 1992. godine do kraja 2017. godine u Federaciji Bosne i Hercegovine (Federacija BiH) registrovana 201 osoba kojoj je dijagnosticirana HIV infekcija.
“Među njima su 93 osobe oboljele od AIDS-a. U istom razdoblju, 47 oboljelih osoba je umrlo. Među zaraženim osobama 85% je muškog spola. Najveći broj HIV slučajeva registrira se u dobnoj skupini od 30-39 godina (32%), zatim u dobnim skupinama od 40-49 godina i 25-29 godina (22%). U posljednjih pet godina u Federaciji BiH prosječno se registrira 13 novih slučajeva infekcije HIV-om, što čini stopu od 6 slučajeva na milijun stanovnika, odnosno predstavlja nisku razinu HIV epidemije”, rekli su.
U 2017. godini, u Federaciji BiH registrirano je 5 novih slučajeva zaraze HIV-om, a slučajevi AIDS-a nisu registrirani.
„Završimo s tim“
Kampanja za borbu protiv HIV/AIDS-a se u 2017. godini sprovodi pod motom “LET`S END IT” („Završimo s tim“), te ima za cilj okončanje izolacije osoba sa HIV/AIDS-om, okončanje stigme u vezi sa HIV/AIDS-om i okončanje prenosa HIV-a.
U Republici Srpskoj se u kontinuitetu sprovodi epidemiološki nadzor, kontrola i liječenje osoba sa HIV/AIDS-om, a posebna pažnja posvećuje se ranom otkrivanju osoba zaraženih virusom HIV-a.
Na Klinici za infektivne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske u Banjaluci, trenutno se antiretrovirusnom terapijom liječi 54 osobe koje žive sa HIV/AIDS-om, a od posljedica AIDS-a do sada je u Republici Srpskoj umrlo 20 oboljelih osoba.
Na osnovu informacija Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, u Republici Srpskoj je do sada, registrovano ukupno 113 osoba koje žive sa HIV/AIDS-om, od kojih je u 2017. godini registrovano šest (6) novih osoba, četiri (4) zaražena HIV-om i dve (2) osobe oboljele od AIDS-a. Utvrđeno je da je način prenosa infekcije najčešće bio seksualnim putem (heteroseksualni kontakt, homo- i/ili biseksualni kontakt), ili putem nesterilnih igala prilikom korišćenja intravenskih droga.
U statističkim podacima za 2017. godinu u odnosu na 2016. godinu, evidentira se pad broja oboljelih u odnosu na prethodni period.
Analiza registrovanih prema uzrastu pokazuje da je najveći broj registrovanih u uzrasnoj grupiod 30 do 39 godina, zatim u grupi od 40 do 49 godina, dok za 15 osoba koje su prijavljene kao nosioci HIV-a, ne postoje podaci o godini rođenja. Najčešći put i način prenosa HIV infekcije je heteroseksualni kontakt (u 2016. godini 49%, u 2017 godini 48%).
CRVENA TRAKA
Nošenje i isticanje crvene vrpce predstavlja iskazivanje empatije prema osobama koje su inficirane HIV-om i/ili su oboljele od AIDS-a.
Crvenu vrpcu, simbol podrške ljudima oboljelim od HIV/AIDS-a, osmislio je 1991. godine slikar Frank Moore (New York 1953-2002), s obzirom da crvena boja simbolizuje i ljubav i krv, a njeno isticanje podršku za podizanje svijesti ljudi širom svijeta. Crvena vrpca je postala međunarodni simbol svijesti o HIV/AIDS-u, te predstavlja znak solidarnosti i podrške diskriminisanim oboljelim osobama, kao i spomen na umrle.
PORUKA
U ovogodišnjoj poruci povodom Svjetskog dana AIDS-a Michel Sidibé, izvršni direktor UNAIDS-a i zamjenik Generalnog sekretara UN-a stavlja NAGLASAK NA OSNOVNO LJUDSKO PRAVO – PRAVO NA ZDRAVLJE- TE NA IZAZOVE S KOJIM SE SUSREĆU OSOBE SA HIV-OM U OSTVARENJU OVOG PRAVA. On naglašava da se UN ciljevi za održivi razvoj, uključujući i cilj globalnog zaustavljanja epidemije AIDS-a do 2030. godine, neće moći ostvariti ako ljudi ne mogu ostvarivati svoje pravo na zdravlje. Pravo na zdravlje je usko povezano sa nizom drugih prava, među kojima su i prava na dostojanstveno stanovanje i obrazovanje, zdrave uslove na radnom mjestu, zdravu okolinu i dr.
Pravo na zdravlje, između ostalog, znači da nijedna osoba ne može imati veće pravo na zdravstvenu zaštitu od drugih, znači postojanje odgovarajuće zdravstvene infrastrukture, kvalitetne i odgovarajuće zdravstvene usluge. Danas se odgovor na AIDS zasniva na osnovnom ljudskom pravu na zdravlje i socijalno blagostanje, te na pojačanom naporu za bolje globalno razumijevanje HIV-a, njegovo preveniranje i liječenje.
2017. godina predstavlja značajan korak u smislu ispunjavanja zacrtanih ciljeva 90–90–90 u tretmanu kao i eliminisanju AIDS do 2030.godine. Skoro 21 milion ljudi u svijetu danas živi sa HIV-om i na tretmanu je, broj smrtnih slučajeva je u opadanju u mnogim dijelovima svijeta. Međutim, u Istočnoj Evropi i centralnoj Aziji bilježi se porast novih HIV infekcija skoro 60% u odnosu na 2010. godinu, a broj smrtnih slučajeva od AIDS-a istovremeo je u porastu za 27 %. I dalje je prisutan neravnomjeran pristup tretmanu za HIV inficirane osobe, naročito u Zapadnoj i Centralnoj Africi, te je i dalje neophodno zalagati se da se osigura pravo na zdravlje za sve, bez obzira na mjesto življenja.
HIV u Bosni i Hercegovini:
Bosna i Hercegovina se i dalje smatra zemljom sa niskom stopom prevalencije HIV-a (manje od 0,1%), međutim postoje brojni riziko faktori koji u bilo kojem trenutku mogu dovesti do drastičnog povećanja ove stope. Od prvog registrovanog slučaja AIDS-a 1986. godine pa do kraja novembra 2016. godine, u Bosni i Hercegovini je registrirano 325 HIV pozitivnih osoba, a kod 150 osoba se razvio AIDS. Od ukupnog broja registriranih, HIV virusom je zaraženo 270 muškaraca i 52 žene (za 3 osobe nema podataka o spolu).
Iako se broj HIV novoinficiranih slučajeva u posljednjih nekoliko godina kretao između 22 i 24 godišnje, prema zvaničnim podacima Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine i Podjela za javno zdravstvo Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, do kraja novembra 2017. godine u Bosni i Hercegovini je registrirano svega 11 novih HIV infekcija od čega se u 2 slučaja razvio AIDS. Svi novoregistrirani slučajevi su muškarci. U 2017.godini nije zabilježen nijedan smrtni slučaj od AIDS-a.