Nakon što je potvrđena optužnica protiv šest visokoškolskih ustanova u BiH i 15 fizičkih lica, među kojima su rektori, dekani, suvlasnici i uposlenici ustanova, u javnosti se nameće pitanje zašto se ne poduzimaju koraci da se sporne ustanove privremeno zatvore. Do podizanja optužnice one su radile kao da se ništa nije dogodilo i da se istrage i ne tiču njih, prenosi Oslobođenje.
U međuvremenu, studenti koji su regularno stekli diplome, za razliku od onih koji su ih kupovali, trpe jer se i njihove diplome, pri konkursima, gledaju kao uzaludne, u šta smo se uvjerili kroz primjere u Krajini.
A za razliku od predmeta Pero u USK-u, gdje je 2020. godine odmah po podizanju optužnice Ministarstvo obrazovanja naložilo zatvaranje Visokoškolske ustanove Vita plus u Cazinu, za sudbinu školskih ustanova obuhvaćenih u aferi Klaster tek treba da se donese odluka u nadležnim republičkim i kantonalnim tijelima, te onim Brčko distrikta. Ali odvojiti regularne od neregularnih diploma sizifovski je posao, koji možda nikada neće biti ni završen.
– Njemačke vlasti, naprimjer, putem medija upozoravaju na medicinske diplome iz BiH. Zamislite kakvo je stanje kada se u jednoj evropskoj zemlji ukaže na to zbog nekoga ko je uradio nešto protuzakonito. Prvo što je katastrofalno u našoj zemlji je to što je obrazovanje na nivou kantona, zatim što ministarstva daju olako dozvole privatnim školama. Da su bila rigoroznija, mnogo toga bi se izbjeglo. Napravljena je nepopravljiva šteta, te sad ministarstva dobro moraju pogledati kako će taj problem rješavati, a zbog ovih afera dugo godina ćemo imati problem – kazala nam je Edina Čomić, predsjednica Sindikata visokog i srednjeg obrazovanja BiH.
Privatne ustanove studenti će zaobilaziti u širokom luku, smatra ona, mada je to žalosno zbog kvalitetnih privatnih ustanova koje nisu kompromitovane.
Sve one druge, bilo bi nam drago da se sve zatvore, iskrena je Čomić.
Prema dosad viđenom u predmetu Pero iz USK-a, može se iščekivati teška borba sa koruptivnim obrazovanim sistemom
Zbunjeni i zabrinuti studenti koji već studiraju na sličnim ustanovama ne znaju šta da rade i koliko je sigurno da nastavljaju studij, pa se, između ostalih, obraćaju i NNG-u “Akreditovane visokoškolske ustanove – priznate diplome”. Riječ je o projektu na kojem radi i kolega iz CCI-ja Ljubinko Đurić, a koji nam je kazao da za sve vrijeme koliko traje istraga od nadležnih institucija nisu mogli dobiti konkretan odgovor o sudbini ovih ustanova i njenih studenata.
– Značajna promjena u odnosu prema ovim javnim ispravama stiže iz Tuzlanskog kantona, čije vlasti su, izgleda, prve u BiH odlučile urediti oblast visokog obrazovanja i početi striktnu primjenu Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u BiH. Naime, u konkursu kojim Uprava policije MUP-a Tuzlanskog kantona planira zaposliti 230 policajaca i 20 mlađih inspektora, zabranjen je prijem osoba koje su završile fakultete na neakreditovanim visokoškolskim ustanovama, navodi Đurić.
Podsjećamo, Sud BiH potvrdio je optužnicu protiv šest privatnih visokoškolskih ustanova – Nezavisnog univerziteta za političke i društvene nauke (NUBL) Banja Luka, Visoke škole za primijenjene i pravne nauke “Prometej” Banja Luka, Univerziteta za poslovni inženjering i menadžment PIM Banja Luka (poslovna jedinica: Univerzitet PIM u Brčko distriktu), Victoria International University Mostar, Visoke škole Union Mostar i Internacionalnog univerziteta Brčko distrikt BiH. Tužilaštvo tereti i 15 fizičkih lica, a to su: Zoran Kalinić, Dragan Ilić, Vladimir Stojanović, Dragan Đuranović, Denis Pračić, Mirko Tufegdžija, Ljubiša Todorović, Dragan Golijan, Vaso Pajić, Vojislav Škrbić, Goran Lalović, Dušan Perić, Senad Sinanović, Ljubinko Dobraš i Miodrag Tepić.
Neizgovorena poruka nadležnih, svim trenutnim i budućim studentima, jeste da se za svoje dobro klonu ustanova čiji rad podliježe opravdanim sumnjama. Pogotovo u ovakvim primjerima, gdje je troma administracija, pravda spora, ali ipak dostižna.