Centralna banka BiH ustupila je sredstva za isplatu duga u iznosu od oko 113 miliona KM slovenačkoj firmi “Viaduct” nakon nametnute odluke Kristijana Šmita, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH.
Isplata je, prema dostupnim informacijama, izvršena u skladu sa zahtjevom koji je u Centralnu banku BiH stigao 18. jula, a koji je potpisao zamjenik ministra finansija i trezora Muhamed Hasanović.
Ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić poručuje da on taj dokument nije potpisao, a pojedini opozicionari ga pozivaju da pokrene pitanje odgovornosti svog zamjenika.
“Centralna banka BiH je postupila u skladu s Odlukom visokog predstavnika od 17. jula 2025. godine i na zahtjev Ministarstva finansija i trezora BiH 18. jula 2025. godine izvršila otvaranje računa i prenos sredstava u svrhu realizacije predmetne odluke visokog predstavnika”, rekli su iz Centralne banke BiH.
Amidžić je izjavio za Srnu da sve u vezi sa posljednjim nelegalnim odlukama i isplati novca na podračun Centralne banke BiH ima veze sa njegovim zamjenikom Muhamedom Hasanovićem.
“Jasan je stav velike većine građana Republike Srpske da su odluke Kristijana Šmita i njegovih pomagača iz Republike Srpske na štetu našeg naroda. Svjestan naših stavova, nelegalni Šmit je nelegalno ovlastio mog zamjenika da odradi posao na štetu našeg naroda”, naglasio je Amidžić.
On je istakao da njegov potpis na spornom dokumentu ne postoji.
“Ko nađe moj potpis na odluci o isplati novca na podračunu Centralne banke, neka ga javno objavi. S obzirom na to da ga nema, bilo bi u najmanju ruku korektno da se oni zlonamjerni izvine građanima Republike Srpske koje dovode u zabludu”, poručio je Amidžić.
Ministar finansija i trezora BiH je upitao ko ima hrabrosti da novac isplati na račun na Kanalskim ostrvima, koja ljudi iz EU smatraju zemljama trećeg svijeta bez obzira na to što su smještena između Velike Britanije i Francuske.
“Čiji je interes da se to isplati? Ja to pitam i kažem da, ako ne počnemo razgovarati i dogovarati se na način kako je BiH i dogovorena, ne znam kako ćemo kao zemlja opstati i funkcionisati”, naveo je Amidžić.
On je istakao da neće prihvatiti ovako nametnute odluke.
“Zamislite mog zamjenika, veseli se što je potpisao da će prebaciti sredstva na Kanalska ostrva. Ja to ne bih smio potpisati nema šanse”, naveo je Amidžić.
Lider PDP-a Draško Stanivuković rekao je da je očigledno da ekonomija u BiH “nije na zavidnom nivou, zdravstvo i obrazovanje su uništeni, ali turizam, izgleda, cvjeta”.
“Samo u takvoj državi jedan ‘turista’ može da naređuje, a ministar poslušno izvršava. Afera ‘Viaduct’ više ne liči ni na pravni, ni na politički spor, već na klasičnu mafijašku šemu: pogodbe, prikrivanje, spinovanje. U SNSD-u više ni sami ne znaju jesu li tuženi, oštećeni, saradnici ili glavni akteri”, naveo je Stanivuković.
Iako je, kako je dodao, vlast u Republici Srpskoj direktno odgovorna za sporni ugovor sa firmom “Viaduct”, dug će platiti građani.
“Šmit odlučuje, a SNSD izvršava – bez pitanja i bez otpora. Sve ukazuje na političku prevaru decenije. Ministar finansija Srđan Amidžić se najprije grčevito borio da novac ne ide iz budžeta Srpske, već iz dobiti Centralne banke. Kad mu plan nije prošao, odjednom okreće ploču, kuka i kaže da ne treba platiti! Onda, sutradan, kad Šmit naredi, sve sprovodi kao da ništa nije rekao”, naveo je Stanivuković.
Jedan od ključnih argumenata je Amidžiću bio, podsjeća Stanivuković, i račun na Kanalskim ostrvima, “ali to pominje tek nedavno, iako afera traje godinama”.
“Sada kaže da je Šmit nelegalno ovlastio njegovog zamjenika da se isplati novac na podračun Centralne banke BiH. Zašto onda ne pokrene pitanje odgovornosti svoga zamjenika? Ko tu koga pravi ludim? Ako SNSD stvarno ne priznaje Kristijana Šmita, zašto izvršava apsolutno sve njegove odluke?”, upitao je Stanivuković.
Podsjetimo, konačnom odlukom Arbitražnog vijeća u Vašingtonu, BiH, tačnije Republika Srpska, obavezana je da “Viaductu” isplati odštetu zbog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu. Dug je dostigao 113 miliona maraka, a svaki dan se uvećava za oko 18.000 KM po osnovu kamata.