Tržište rada u Republici Srpskoj nastavlja da se mijenja u korist radnika, ali poslodavci i dalje imaju ozbiljan problem – kako pronaći ljude sa praktičnim znanjima i vještinama potrebnim za svakodnevni rad. Istraživanje Zavoda za zapošljavanje RS za 2025/2026. godinu pokazalo je da više od trećine firmi u zemlji ne može lako da popuni otvorena radna mjesta.
Najveći izazov su zanimanja koja zahtijevaju praktične vještine i iskustvo, a ne samo formalnu diplomu. Podaci Zavoda pokazuju da će sljedećih 15 zanimanja činiti oko 50% ukupnih planova zapošljavanja u 2026. godini. Na toj listi su: prodavači i trgovci, konobari i konobarice, zidari i srodna građevinska zanimanja, radnici za jednostavne poslove u proizvodnji, vozači teških teretnih i vučnih vozila, kuvari i kuvarice, stolari i srodna zanatska zanimanja, tesari, građevinski stolari i stolarke, pekari i pekarke, poslastičari i poslastičarke, skladišni službenici i službenice, radnici za razne poslove, ekonomisti i ekonomistkinje te građevinska i srodna zanimanja.
Preostalih 119 zanimanja, što čini gotovo 89% liste, obuhvata raznolika, ali malobrojna zanimanja. Ova činjenica jasno pokazuje veliku fragmentaciju tržišta rada izvan osnovnih uslužnih i građevinskih djelatnosti, gdje se traži relativno mali broj radnika u mnogim specifičnim sektorima.
Iako tržište rada bilježi stabilan rast zaposlenosti, sa ukupno 290.121 zaposlenih na kraju septembra 2025. godine, poslodavci i dalje prijavljuju deficit radne snage. Najviše zaposlenih ima prerađivačka industrija, trgovina i javna uprava, dok su žene dominantne u obrazovanju, zdravstvu i finansijama. Međutim, tržište jasno traži praktične vještine, zanate i specijalizaciju, što često nije dovoljno zastupljeno u školskom obrazovanju.
Regionalne razlike dodatno komplikuju situaciju. Istočno Sarajevo i Bijeljina prednjače po poteškoćama pri zapošljavanju, dok Banjaluka u apsolutnom iznosu ima najveći broj firmi sa deficitom radne snage. Poslodavci sve više cijene iskustvo i praktično znanje, dok formalne diplome gube na značaju, što ukazuje na potrebu da obrazovni sistem bude bolje povezan s realnim potrebama privrede.
Istraživanje Zavoda pokazuje i optimizam među poslodavcima za narednu godinu. Polovina anketiranih planira nova zapošljavanja, sa ukupnom potrebom za gotovo 1.920 novih radnika, najviše u prerađivačkoj industriji, trgovini i građevinarstvu. Čak 80% novih potreba odnosi se na zanimanja sa srednjom stručnom spremom, uključujući zanatske i uslužne profile, što potvrđuje da osnovni resurs privrede i dalje ostaje praktična i obrazovana radna snaga srednjeg nivoa.
Više od 72% poslodavaca planira povećanje plata u 2026. godini, uglavnom do 10%, prvenstveno kako bi zadržali postojeću radnu snagu. Ovo jasno pokazuje da se odnos snaga na tržištu rada polako mijenja u korist radnika, koji sada imaju više izbora i mogućnosti za pregovaranje.
Pored toga, istraživanje je pokazalo visok stepen spremnosti poslodavaca da zapošljavaju ranjive kategorije – mlade bez radnog iskustva, žene iz ruralnih područja i osobe starije od 50 godina. Ipak, izazovi ostaju: većina poslodavaca i dalje koristi neformalne kanale zapošljavanja, dok institucionalni mehanizmi ostaju slabo iskorišćeni. Takođe, većina firmi ne planira sistemske obuke, već se osposobljavanje svodi na učenje na radnom mjestu, što još više naglašava potrebu za povezivanjem obrazovanja i privrede.
Zaključak istraživanja je jasan: glavni izazov tržišta rada više nije broj radnih mjesta, već nedostatak kvalifikovanih radnika sa praktičnim znanjima, vještinama i radnim navikama. Republika Srpska bilježi rast zaposlenosti i pad nezaposlenosti, ali firme koje žele da opstanu moraju ulagati u ljude, njihove vještine i radne navike, jer samo tako mogu pratiti sve veće zahtjeve tržišta rada.