Tržište kafe, nafte, željezne rude i čokolade suočava se s kontinuiranim poskupljenjem, čije uzroke oblikuju globalni faktori poput klimatskih promjena, ekonomskih turbulencija i promjena u proizvodnji.
Kafa je jedno od najpogođenijih tržišta. Brazil i Vijetnam, najveći proizvođači arabice i robuste, već petu godinu zaredom bilježe deficit u proizvodnji, što uzrokuje turbulencije u opskrbnim lancima i izuzetno visoke cijene kafe. U BiH, cijena od 500 grama kafe koja je prije dvije godine bila oko 7 KM, sada dostiže cijenu od 12 KM. Cijena Arabice krajem 2024. godine dosegnula je povijesni maksimum, 3,5 dolara po funti, a ako brazilska žetva ne doživi oporavak, cijene bi mogle porasti do 4-5 dolara po funti.
Cijene kafe su već pogodile Kolumbiju, gdje su domaće cijene dostigle rekordne visine. Vreća kafe od 125 kilograma u 2024. godini koštala je 600 dolara, dodatno povećavajući pritisak na globalne opskrbne lance.
Prema Forbesu, globalno tržište kafe je krajem 2024. godine bilo vrijedno 97,71 milijardi dolara, a procjena je da će do 2033. godine dostići vrijednost od 156,85 milijardi dolara. Evropi pripada dominantna uloga na svjetskom tržištu kafe, sa snažnim kulturama konzumiranja poput espresso tradicije u Italiji i kafića u Beču.
Njemačka, sa potrošnjom od 6,5 kilograma po stanovniku, najviše konzumira kafu u Evropi, te je jedan od najvećih uvoznika zelenih zrna. Prema podacima UN-ove baze Comtrade, Bosna i Hercegovina je 2023. godine uvezla kafu, čaj, mate čaj i začine u vrijednosti od 85,42 miliona dolara.
Međutim, visoke cijene kafe mogle bi potaknuti potrošače da mijenjaju svoje navike. Očekuje se da će instant kava postati popularniji izbor, dok bi kafa u kafićima mogla postati luksuz, a kućna priprema omiljenog napitka efikasnijom i jeftinijom.