U Bosni i Hercegovini je u prva tri mjeseca ove godine radnu snagu činilo oko 1,4 miliona ljudi. Zaposlenih je bilo oko 1,21 milion, a bez posla 188 hiljada. To znači da je broj zaposlenih pao za oko 44 hiljade u odnosu na kraj prošle godine, dok je nezaposlenost skočila za skoro 13 odsto.
Dok sve više ljudi izlazi iz sfere rada i prestaje tražiti posao – skoro milion i po njih trenutno nije ni zaposleno ni aktivno traži posao – Zavod za zapošljavanje Republike Srpske briše one koji odbiju ponudu. Samo u prvoj polovini godine, 49 građana izbrisano je sa evidencije jer su odbili posao u struci ili se nisu pojavili kod poslodavca.
Zavod pojašnjava da su svi neopravdano odbili zaposlenje koje je odgovaralo njihovim kvalifikacijama. Zbog toga su izgubili status aktivnog tražioca posla i pravo da narednih 12 mjeseci budu ponovo prijavljeni.
Ova praksa traje već godinama. Od 2021. do kraja 2024. godine iz evidencije je zbog istih razloga izbrisano ukupno 218 ljudi, a u prvih šest mjeseci ove godine broj je gotovo dostigao tu godišnju cifru.
Fiktivna nezaposlenost i crno tržište rada
Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske na kraju juna bilo je 51.452 nezaposlenih, ali poslodavci tvrde da je broj stvarnih tražilaca posla znatno manji. Mnogi su prijavljeni samo da bi ostvarili određena prava, dok zapravo rade na crno ili su otišli u inostranstvo.
Direktor Unije udruženja poslodavaca RS, Saša Aćić je još ranije za BUKU upozorio da je preko 36% nezaposlenih nekvalifikovano ili polukvalifikovano, dok je 14% sa višim ili visokim obrazovanjem, što ne odgovara potrebama tržišta. Starosna struktura dodatno otežava situaciju — 37% nezaposlenih ima preko 50 godina.
Crno tržište rada i rad u inostranstvu pogoršavaju stanje, dok obrazovni sistem ne prati potrebe poslodavaca. U FBiH udruženja poslodavaca zahtijevaju modernizaciju obrazovanja, veće investicije i fleksibilniju imigracionu politiku kako bi se nadomjestio deficit kvalifikovanih radnika.
Koja je budućnost?
Sindikalci tvrde da BiH treba da poboljša uslove rada i povećanje plata kako bi zadržala domaću radnu snagu. U suprotnom, zemlja će i dalje zavisiti od jeftine strane radne snage, što može ugroziti ekonomsku stabilnost.
Procjene pokazuju da bi do 2033. godine Republika Srpska mogla imati samo 313.000 zaposlenih i 290.000 penzionera, dok bi ukupan broj stanovnika pao ispod milion. Paralelno, procjenjuje se da će do 2028. godine u RS raditi između 20.000 i 30.000 stranih radnika.
Poslodavci i ekonomisti slažu se da je hitno potrebno reformisati obrazovni sistem, unaprijediti digitalizaciju, redefinisati pojam nezaposlenosti i prilagoditi socijalne politike. Bez ovih promjena, tržište rada u BiH suočiće se sa ozbiljnim izazovima koji mogu ugroziti ekonomski razvoj.