Iz godine u godinu sve je izraženiji problem nedostaka
studenata.
Ove godine, očekivano, situacija je najlošija.
Naime, podaci dražavne Agencije za statistiku o broju
upisanih studenata u Bosni i Hercegovini u tekućoj akademskoj, 2022/2023. godini
kažu da je u zimski semestar upisano 72.645
studenata, što je za 3.383 manje (4,4%) u odnosu na prethodnu akademsku godinu.
Riječ je o ukupnom broju studenata na javnim i privatnim
univerzitetima i visokoškolskim ustanovama u Bosni i Hercegovini.
Ekonomista Faruk Hadžić kaže da je ovo poprilično veliki pad
za samo desetak godina, jer ako poredimo podatke za akademsku 2012/2013.
godinu, onda možemo vidjeti da smo te godine imali 112.607 studenata, što je
pad od 39.962 studenta (35,5%).
Razlozi su različiti, kaže, ali demografski faktor je
sigurno najznačajniji za ovako dramatičan pad koji bilježimo svake godine.
Podsjetimo, nedavno je i Savjet ministara BiH usvojio Informaciju
o statističkim pokazateljima u obrazovanju u Bosni i Hercegovini za 2022.
godinu, s ciljem unapređenja statističkog izvještavanja
VISOKO OBRAZOVANJE IZGUBILO KREDIBILITET
Profesor Univerziteta u Tuzli Sabid Zekan ističe da je pored
pada nataliteta I odlaska stanovništva, nesporno i to da je visoko obrazovanje
u BiH izgubilo kredibilitet u javnosti i kod mladih ljudi. Bosanski
univerziteti, pojašnjava, uglavnom nisu organizovani da se nose sa svjetskim
trendovima, a još uvijek se mnoge stvari stavljaju pod tepih i populistički
prikazuju uspjehe, ali oni su daleko iza svijeta.
„Svuda u svijetu, univerziteti su povezani sa društvom i
privredom. Kod nas su povezani samo onda kada politička vlast treba postaviti
upravni odbor, rektora i slično. Ne postoji strategija visokog obrazovanja na
nivou države, čak ni na nižim nivoima vlasti. Stihijsko obrazovanje nas je dovelo
do paradoksa da veliki broj svršenih studenata ne rade onaj posao za koji su
završili fakultet. Sa druge strane, poslodavci se žale da ne mogu dobiti
kvalitetan kadar koji traže na biroima, ovdje ne računam na javni sektor koji
zapošljava podobne tj. one što su preko noći završili fakultete. Svi ovi
faktori uticali su da mladi ljudi razmisle o svojoj budućnosti i da shvate da
im je budućnost negdje vani, a ne u svojoj domovini“, zaključuje profesor Sabid
Zekan.
NAMA NAS NI NA JEDNOJ LISTI
Da zaokružimo cijelu priču navedimo da Bosna i Hercegovina
ne posjeduje nikakve službene podatke o broju njenih studenata u inostranstvu!
Ali ilustracije radi navedimo podatak koji je, nedavno, za akademsku 2019/2020.
godinu objavila svjetska platforma Erudera, a koji kaže da je tada više od
15.000 studenata iz BiH otišlo na studije u inostranstvo.
Ako nadležne institucije ne reaguju, prognoze nisu nimalo
sjajne- za 50 godina ovo će biti zemlja starih ljudi, a za sto, dvjesta ili
petsto godina zemlja stranaca.