Prva jača kiša uzrokuje strah kod uplašenog stanovništva da će svjedočiti istom scenariju kao i prije deceniju. Opravdano, jer iskustvo pokazuje da nadležni u BiH nisu mnogo naučili od tada. Ovoga puta, uprkos obilnim padavinama, tragedija je, pukom srećom, izbjegnuta, ali materijalna šteta u dijelovima BiH je velika. Iako su od velikih poplava 2014. doznačena značajna sredstva u cilju sanacije i prevencije, ovaj problem nije riješen.
Na scenario od prijje 10 godina upozoravali su predstavnici univerzitetske zajednice, nudeći preporuke i rješenja. Umjesto toga, nadležni su sistem zaštite od prirodnih katastrofa percipirali od epizode do epizode, uz apsolutno odsustvo sluha, stava je dekan PMF u Sarajevu, Nusret Drešković.
“Mi živimo u uslovima modifikovane klime. I klimatske promjene i ekstremizacija vremenskih stanja su na sceni. Stalno govorimo da je cijela BiH i cijela regija u tzv. “crvenoj zoni”, što znači da su te prirodne nepogode uzrokovane klimatskim posljedicama naša realnost”, rekao je Drešković.
Isti problemi kao i 2014.
Izgleda da od 2014. nismo mnogo naučili.
“Nažalost, suočavamo se s istim izazovima s kojima smo se suočavali i tada kada smo imali problem s nedovoljnim uređivanjem riječnih korita, nekontrolisanom urbanizacijom u poplavnim područjima, a javlja se potreba i za boljom koordinacijom među institucijama”, rekla je Azra Šehić-Kustura iz Aarhaus Centra u BiH.
Prevenciji treba pristupiti, isključivo, sistemski, odnosno, integralnim planiranjem, u kontekstu jedinstvenog sistema, u kojem ne bi smjelo da bude rupa. Umjesto toga, na djelu je parcijalni pristup.
“Malo entitetski, pa i unutar pojedinačnih entiteta imate rupe na nivou kantona i u tom kontekstu vi na jednom mjestu gradiite nasip, a uzvodno i nizvodno ih nema. Voda se izlije tamo gdje ih nema i u tom smislu naprave istu štetu, a potroše se ogromne pare. Ja bih to ocijenio jednim primitivnim i vrlo prostim pristupom”, istakao je Drešković.
Ekstremnija situacija u narednih 10 godina
U narednoj deceniji situacija će biti još ekstremnija, upozorava struka, a teret će, tradicionalno, podnijeti obično stanovništvo, spasilačke službe i volonteri. Za razliku od BiH, susjedna Hrvatska stvari ne prepušta slučaju, zbog čega su bili od ogromne pomoći u aktivnostima spasavanja ugroženog stanovništva u BiH u oktobru, prošle godine.
“Aktivnosti su bile svakodnevne na području Donje Jablanice i Buturović polja. Imali smo unutar naše jedinice module za spasavanje na vodi, module za spasavanje iz ruševina, modul za taktičko-tehničku podršku”, rekao je Nikša Sladojević iz Civilne zaštite Split.
Osim toga, Hrvatska je 2023. godine u upotrebu uvela SRUUK sistem, koji je već 20-ak puta aktiviran.
“To je sistem koji rano upozorava porukama preko svojih telekom operatera, na opasnosti koje nam se događaju u proteklo vrijeme. Od poplava, širenja plinova usljed požara na deponiji plastike, poruke građanima RH koji su u inostranstvu, od zemljotresa, ratnih opasnosti, opasne vremenske pojave, uklanjanje minsko-eksplozivnih sredstava”, dodaje Saldojević.
Sve to košta, ali bez sumnje opravdava svrhu jer je prioritet sačuvati živote, a materijalnu štetu preduprijediti ili barem svesti na minimum. BiH se, s druge strane, ovim sistemom ne može pohvaliti,a njeni nadležni se, uglavnom, oslanjaju na pomoć sa strane. Ovoga puta, u partnerstvu sa UNDP-om i Zelenim klimatskim fondom, nadležni širom BiH pokreću šestogodišnji projekat upravljanja rizikom od poplava u Bosni i Hercegovini. Na raspolaganju će imati nešto više od 14 miliona dolara. Iskustvo pita, hoće li taj novac i zaista otići gdje je planirano?
Gdje je novac?
Katastrofalne poplave koje su prije oko deceniju pogodile BiH prouzrokovale su nekoliko milijardi KM štete. Od tada se mnogo ulagalo u sanaciju i preventivu, uglavnom od predstavnika međunarodne zajednice. Međutim, gdje je taj novac danas?
“Međunarodne zajednice i različiti fondovi su donirali značajna sredstva za sanaciju štete nastale od poplava, ali do danas je teško utvrditi gdje su ta sredstva otišla i na koji način su iskorištena, gdje su utrošena. Nemamo te transparentne podatke”, kaže Šehić-Kustura.
Čemu svjedoče i raniji izvještaji USAID-a o utrošku milijardu i po KM za BiH, u vidu donacije koja je tada prikupljena posredstvom donatorske konferencije u Parizu, za regiju Zapadnog Balkana. Za oko 55% novca se zna u koje svrhe je utrošen, ali ukupnom utrošku, koji je išao preko institucija vlasti, ne može se ući u trag. A prognoze ni u narednoj deceniji nisu dobre. Naprotiv, situacija će biti sve ekstremnija.