Transparency International BiH ponovo je tužio Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske zbog toga što u skladu sa Zakonom o pristupu informacijama ne dozvoljavaju na uvid ugovor o gradnji autoputa Banjaluka – Prijedor.
Okružni sud je prošle godine naložio ministarstvu da donese novo rješenje, jer je nedvosmisleno riječ o javnom interesu. Prije nekoliko dana, pojedini portali u Republici Srpskoj objavili su i informaciju da je Vlada Republike Srpske, određene parcele na ovoj relaciji prvobitno kupila od građana, a zatim prodala kineskoj kompaniji.
Iz Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske na BHRT-u nisu dobili odgovor da li je tačno da su pojedine parcele na dionici budućeg auto-puta Banjaluka – Prijedor prodate kineskoj kompaniji, koja je i koncesionar i gradi ovaj auto-put.
U Transparency Internationalu kažu da su opet dobili odbijenicu za pristup detaljima ovog ugovora, te ponovo pokrenuli tužbu.
“Oni su nama odbili ponovo pristup toj informaciji, tako da mi idemo u novi sudski spor sa njima,ali jasan stav suda je da je ovo javni interes i da Vlada mora da objasni građanima pod kojim uslovima se ušlo u ovaj posao”, kaže Srđan Traljić iz Transparency Internationala BiH.
Ranije je medijima premijer RS-a Radovan Višković na pitanje zbog čega je ugovor tajan rekao kako se poštuje zahtjev kineskog partnera. Danas bez odgovora. Višković trenutno boravi u višednevnoj posjeti Kini, gdje će se sastati i sa predstavnicima kineskih kompanija.
“Kineski partner ima ekskluzivitet na ugovor. Ako oni dozvole da bude objavljen, mi to možemo objaviti i danas”, kazao je ranije Višković.
Na upit o vlasništvu nad parcelama, koje je Vlada u procesu eksproprijacije kupila, nije stigao dobili odgovor iz područne jedinice Uprave za geodeske poslove Prijedor, već su upit samo proslijedili u sjedište Uprave u Banjaluci. Da je riječ o javnom interesu i da podaci ne mogu biti tajni, krajem prošle godine rekao je i Okružni sud u Banjaluci.
Prema tom ugovoru, kako ističu u TIBiH, kineska kompanija na uloženih skoro 300 miliona evra tokom koncesije od 30 godina treba zaraditi oko 975 miliona evra naplaćujući putarinu, a sredstva koja nedostaju trebalo bi namirivati iz budžeta Republike Srpske, što u ovoj nevladinoj organizaciji smatraju izuzetno štetnim