Transparency International u BiH (TI BIH) osuđuje nastavak blokade rada Komisije za odlučivanje o sukobu interesa
BiH koja danas nije mogla održati sjednicu zbog nedostatka kvoruma, a
radi se o nastavku prakse koja se dešava već godinama zbog političkog
načina donošenja odluka u ovoj komisiji. Na dnevnom redu su bili nacrti
odluka o sankcijama protiv više funkcionera,
uključujući i one protiv aktuelnog premijera Federacije BiH Nermina
Nikšića i direktora Regulatorne Agencije za komunikacije (RAK) Draška
Milinovića koje je TI BiH prijavio zbog sukoba interesa.
Prijavu
protiv Nikšića TI BiH je podnio u oktobru prošle godine dok je
obio poslanik u Predstavničkom domu PS BiH, jer je njegov sin direktor
preduzeća koje poslovalo sa javnim
preduzećem „Igman“ d.d. Konjic koje je u većinskom vlasništvu Federacije
BiH što je jasno zabranjeno Zakonom o sprečavanju sukoba interesa BiH.
Situacija za Nikšića se nije promijenila ni prelaskom na funkciju
premijera FBiH jer je ovakva praksa zabranjena i federalnim zakonom, ali
od 2013. godine ne postoji nadležno tijelo kojem se može podnijeti
prijava, a nova vlast je iz procedure povukla zakon koji bi riješio ovo
pitanje.
Takođe
postupak je pokrenut i protiv direktora RAK-a Draška Milinovića, a
njega je TI BiH prethodno prijavio jer se nalazi na čelu Teniskog saveza
Republike Srpske, koji je dobio milionske iznose sa više nivoa vlasti za izgradnju teniskih terena u Banjaluci iako je državnim funkcionerima zabranjeno da vode udruženja koja se finansiraju iz budžeta. Komisija
je danas imala i spremne nacrte odluka o sankcijama protiv poslanika
SNSD-a Obrena Petrovića i bivšeg direktora Agencije za lijekove i
medicinska sredstva BiH Aleksandra Zolaka. Zanimljivo je da još nema
odluke o prijavi TI BiH protiv Milorada Dodika, tadašnjeg člana
Predsjedništva BiH koji je takođe prijavljen zbog situacije u kojoj su
privatne firme članova njegove uže porodice poslovale sa državom.
TI
BIH godinama insistira na usvajanju novog Zakona o sukobu interesa u
institucijama BiH koji bi između ostalog omogućio da nezavisna komisija
utvrđuje sukob interesa, jer je sadašnja praksa političkog odlučivanja
kroz članove koji većinom čine predstavnici Parlamenta pokazala da
brojne odluke protiv uticajnih funkcionera nije moguće donositi zbog
političkih blokada. Osim što je rad Komisije na državnom nivou potpuno
neefikasan i često blokiran, u FBiH se zakon ne primjenjuje, a Vlada
FBiH je nacrt novog zakona povukla iz procedure, dok bi se u Republici
Srpskoj ove sedmice trebao usvojiti zakon koji će praktično legalizovati pojavu sukoba interesa.
Takođe
se aktivisti, novinari i organizacije civilnog društva koje ukazuju na
sukob interesa izlažu riziku od krivičnog progona u Republici Srpskoj
zbog “iznošenja ličnih i porodičnih okolnosti” javnih funkcionera čiji
bliski srodnici posluju sa državom jer je izmjenama Krivičnog zakonika u
RS ovo predviđeno kao krivično gdje istinitost tvrdnji nije relevantna.
Zbog toga treba podsjetiti da se BiH kroz proces evropskih integracija
obavezala da će unaprediti zakonodavstvo o sukobu interesa i da ovo
pitanje neće biti riješeno dok se god ne usklade zakoni na svim nivoima i
ne uspostave nezavisna tijela za odlučivanje o sukobu interesa.