Ponovljeni prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske, zakazani za 8. februar, ulaze u završnicu sa znatno jasnijom matematičkom slikom nego što se na prvi pogled čini. Nakon što je Centralna izborna komisija poništila rezultate sa 136 biračkih mjesta u 17 lokalnih zajednica, svi glasovi sa tih biračkih mjesta izbačeni su iz zbirnog rezultata, a izborna trka je faktički svedena na ono što je do sada nesporno i važeće.
Na osnovu tih podataka, Branko Blanuša trenutno ima prednost od 6.245 glasova u odnosu na Sinišu Karana. To je stanje prije ponavljanja izbora i polazna osnova s koje oba kandidata ulaze u odlučujuću fazu.

Ključ razumijevanja predstojećeg nastavka prijevremenih izbora nalazi se u četiri lokalne zajednice – Zvorniku, Doboju, Laktašima i Bratuncu – u kojima se ponavlja najveći broj biračkih mjesta. Upravo zato je važno pogledati kakvo je stanje u tim sredinama nakon brisanja biračkih mjesta na kojima će se glasanje ponoviti, jer ti podaci pokazuju koliko je Blanušina prednost stabilna, a koliko izložena riziku.
U Zvorniku, nakon uklanjanja 53 biračka mjesta na kojima se izbori ponavljaju, preostali rezultati pokazuju izuzetno tijesan odnos snaga. Razlika između kandidata svedena je na svega nekoliko desetina glasova, što znači da u ovoj lokalnoj zajednici praktično nema izražene političke dominacije. Takav rezultat potvrđuje da je Zvornik jedna od najneizvjesnijih sredina i da će upravo ponovljeno glasanje imati presudan uticaj na konačni zbir.

Doboj, i nakon brisanja 31 biračkog mjesta na kojima se izbori ponavljaju, ostaje najjače uporište Siniše Karana. U važećem presjeku Karan ima ubjedljivu prednost, mjerenu u hiljadama glasova, što pokazuje da je njegov birački potencijal u ovom gradu stabilan i duboko ukorijenjen. Ipak, važno je naglasiti da se upravo u Doboju ponavlja značajan broj biračkih mjesta, što znači da ni ova prednost nije konačna i da će njen obim zavisiti od ishoda ponovljenog glasanja.

U Laktašima, nakon uklanjanja 24 biračka mjesta obuhvaćena ponavljanjem izbora, Siniša Karan takođe zadržava jasnu prednost. Međutim, razlika je manja nego u Doboju i pokazuje da, iako SNSD u ovoj sredini ima stabilno biračko tijelo, opozicija nije bez značajnog uporišta. Laktaši su matematički važni, ali sami po sebi ne mogu odlučiti izbore – oni mogu samo doprinijeti ukupnom zbiru u jednom ili drugom smjeru.

Bratunac, nakon brisanja 13 biračkih mjesta na kojima će se izbori ponoviti, pokazuje znatno izjednačeniji odnos nego što se često pretpostavlja. Razlika između kandidata je relativno mala, a Blanuša u ovoj sredini ostvaruje znatno jači rezultat nego u većini drugih dijelova Republike Srpske. To Bratunac čini potencijalno važnim korektivom ukupnog rezultata, posebno u kontekstu ponovljenog glasanja.

Kada se svi ovi podaci stave u jedinstven matematički okvir, postaje jasno da Blanušina prednost od 6.245 glasova nije proizvod jedne lokalne zajednice, već zbir različitih odnosa snaga širom Republike Srpske. Ta prednost je realna, ali ne i neupitna. Da bi je nadoknadio, Karan mora ostvariti osjetno bolji rezultat na ponovljenim biračkim mjestima nego što to sugerišu trenutno važeći podaci, posebno u sredinama u kojima već ima prednost, ali i u onima gdje je odnos gotovo izjednačen.
S druge strane, Blanuša ne mora pobijediti u svakoj lokalnoj zajednici. Dovoljno mu je da u ponovljenom glasanju zadrži slične odnose snaga ili da u pojedinim sredinama dodatno smanji Karanovu prednost, kako bi sačuvao postojeći plus. U tom smislu, teret preokreta je jasno na strani kandidata SNSD-a.
Ponovljeni izbori 8. februara zato neće biti puko tehničko ponavljanje glasanja, već politički i matematički test u kojem se odlučuje da li će trenutna prednost Branka Blanuše biti potvrđena ili poništena. Jedno je sigurno – predsjednik Republike Srpske biće izabran upravo na biračkim mjestima čiji su rezultati već jednom promijenili tok izborne trke.