Hrvatska je već skoro godinu dana članica Evropske unije, Srbija ima kandidatski status, dok Bosna i Hercegovina ima samo iskazan interes da se priključi evropskim intergracijama.
Nedavne poplave nanijele su veliku štetu cijeloj regiji, ali podrška Evropske unije zemljama regije u saniranju posljedica zavisiće od njihovog statusa u procesu evrointegracija. Tako će Republika Hrvatska imati veće mogućnosti za crpljenje sredstava iz EU fondova, nego što je to slučaj sa našom zemljom.
Jedan od mehanizama pomoći Evropske unije ugroženima od elementarnih nepogoda jeste i Fond solidarnosti EU. Kao članica EU, Hrvatska može koristiti sredstva iz ovog fonda za saniranje šteta od poplava, i najvjerovatnije će uputiti službenu molbu za pomoć iz ovog Fonda, nakon što se obavi službena procjena štete.
Fond solidarnosti interveniše uglavnom u slučajevima velikih prirodnih katastrofa sa ozbiljnim posljedicama na životne uslove, okolinu ili privredu u jednoj ili više regija zemlje članice, odnosno zemlje pristupnice Evropskoj uniji.
Prirodna katastrofa smatra se „velikom“ ako se na području zemlje članice, odnosno zemlje pristupnice, šteta procjenjuje na više od 3 milijarde eura ili na više od 0,6% bruto nacionalnog dohotka.
Kako stoji na zvaničnom sajtu Ministarstva poljoprivrede Hrvatske, ova zemlja je do sada u tri navrata aplicirala Fondu za dodjelu sredstva.
Prvi put 09. avgusta 2010. godine, nakon katastrofalnih poplava u maju/junu te godine, kada je poplavama pogođeno sedam županija. Kako Republika Hrvatska nije zadovoljavala uslove za samostalno apliciranje, aplikacija je podnesena sa Republikom Mađarskom, koju je u tom periodu pogodila ista katastrofa. Od 11.670.861,00 EUR koliko su iznosili prihvatljivi troškovi, Republici Hrvatskoj dodijeljeno je 3.825.983,00 EUR, a Sporazum je potpisan 25. jula 2011. godine.
Drugi put, Republika Hrvatska aplicirala je 25.09.2010. godine nakon katastrofalnih poplava koje su pogodile Hrvatsku u septembru te godine, a pošto Hrvatska opet nije zadovoljavala kriterijume, aplicirano je sa Republikom Slovenijom. Od ukupno 28.647.292,31 EUR koliko su iznosili prihvatljivi troškovi, Hrvatskoj je na osnovu ove aplikacije dodijeljeno 1.175.071,00 EUR.
Krajem oktobra i početkom novembra 2012. godine, Republiku Hrvatsku ponovo su
pogodile poplave koje su uzrokovale štete na području devet županija. Prihvatljivi troškovi iznosili su 11.463.479,18 EUR.Odlukom Europske komisije, Republici Hrvatskoj dodijeljeno je 286.587,00 EUR.
Sredstvima Fonda, međutim, nije moguće finansirati štete nanesene fizičkim osobama, kao ni dodatnu gradnju odnosno poboljšanje infrastrukture, već samo vraćanje u funkciju, odnosno u stanje prije nastanka štete. U prihvatljive troškove također ne ulaze redovne plate i redovni troškovi rada vezani uz gore opisane aktivnosti, ali je moguće pokriti troškove utrošenog materijala (npr. vreće s pijeskom, gorivo za agregate i vodene pumpe, te sav materijal korišten pri obavljanju aktivnosti zaštite).
Na pomoć iz Fonda solidarnosti EU, kao zemlja kandidat za evropsko članstvo, može računati i Srbija. Srbiji su dostupna sredstva u vrijednosti do milijarde evra godišnje. U praksi će ta suma biti manja.
“Milijardu evra je ukupan maksimalni iznos sredstava Fonda solidarnosti EU, ali Srbija svakako ne može da računa na sav taj novac”, kazala je Kristalina Georgijeva, komesarka EU za humanitarnu pomoć, tokom sastanaka sa zvaničnicima iz regije koji su, nakon poplava u maju, održani u Briselu.
Georgijeva je objasnila da je za konkurisanje za novac iz Fonda solidarnosti neophodno da zemlja pogođena prirodnom katastrofom dokaže da je pretrpjela štetu od najmanje 0,64 procenta BDP, što u slučaju Srbije iznosi oko 175 miliona evra.
“Kada nam vlasti u Srbiji dostave precizne podatke o šteti, vidjećemo koliko ćemo novca moći da izdvojimo”, kazala je tom prilikom komesarka.
Bosna i Hercegovina, nažalost, ne može da konkuriše za Fond solidarnosti, jer nema status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.
Iako postoje i drugi vidovi podrške koje Bosna i Hercegovina u ovom teškom periodu dobija od Evropske unije, jasno je da su Srbija i Hrvatska u znatnoj prednosti.
O prednostima članstva u Evropskoj uniji razgovaralo se u Banjaluci u četvrtak 12.6.2014. godine, u okviru događaja „Politički cafe“ o evropskim pitanjima, u organizaciji Fondacije Friedrich Ebert.
Tom prilikom, ambasadori zemalja Evropske unije, Andrej Krawczyk, ambasador Republike Poljske i Ivan del Vechio, ambasador Republike Hrvatske u BiH, govorili su o iskustvima svojih zemalja.
U kontekstu pomoći na koju članice Evropske unije mogu računati u slučaju prirodnih katastrofa, Nj.E. Andrej Krawczyk, ambasador Republike Poljske u BiH, istakao je da su zemlje članice i zemlje kandidati u velikoj prednosti u odnosu na BiH.
”Kada je zemlja članica, onda su ti fondovi zaista otvoreni. Postoji evropski standard kada je riječ o nivou evropske pomoći i BiH ne može imati isti nivo, jer nije članica. Sva ta pomoć i pristup fondovima je principijelna stvar koja je prednost država članica u odnosu na zemlje koje nisu članice EU”, kazao je ambasador Krawczyk za Buku.
Ostale prednosti zemalja članica, kazao je on, tiču se oslobađanja od poreza i carina, a i sistem kreditiranja i pristup tim sredstvima je drugačiji. To su sve prepreke koje BiH sada ima, a koje će nestati kada BiH postane članica EU, kazao je Krawczyk.
Dodao je i da u okviru evropskih država postoji i sistem obavještavanja i uzajamne, bilateralne, pomoći.
„To sada u ovom regionu ne postoji, ali kada se uspostavi sistem, sve će ići drugačije”, zaključio je ambasador Republike Poljske u BiH.
Vezani tekstovi:
Evropska pomoć Bosni i Hercegovini: Biće potrebne godine i milijarde eura
Evropska budućnost BiH, prije i poslije poplava