Prema njenim riječima, vremenske uslove tokom vegetacione sezone u
ovoj godini obilježili su iznadprosječni toplotni uslovi, sa vrlo
neujednačenim rasporedom, te naglašenim nedostatkom padavina, što je
posebno bilo izraženo tokom ljetnih mjeseci.
– Nakon proljetne suše koja je bila posebno naglašena u martu
mjesecu, deficit padavina nastavio se i u ljetnim mjesecima sa
kulminacijom u junu i julu kada su padavinske prilike ocjenjene kao
ekstremno sušne i vrlo sušne u većem dijelu zemlje – kazala je Hodžić.
Dodala je da je u uslovima nedovoljno visokog nivoa agrotehnike,
nedostatak padavina doveo do jakog smanjivanja zaliha produktivne vlage u
tlu, do pojačanog procesa transpiracije zbog čega dospijevanje vlage iz
zemljišta u biljke ne kompenzuje utrošak vode od njihovih nadzemnih
organa, biljke gube turgor ( hidrostatski pritisak biljnih stanica,
elastičnost) i suše se.
– Osim suše, svim poljoprivrednim kulturama štetu su donijele i
izrazito visoke temperature zraka. Apsolutne maksimalne temperature
zraka iznad 35°C zabilježene tokom juna i jula ove godine uz povećanu
evapotranspiraciju (proces sastavljen od gubitka vode kroz atmosfersko
isparavanje i isparivog gubitka vode kroz životne procese biljaka) i
nedostatak padavina doveli su do toplotnog stresa kod svih
poljoprivrednih kultura što će sasvim sigurno imati uticaja na konačan
prinos i urod – kazala je Hodžić.
Suša se obično karakteriše indeksima, a za procjenu sušnih uslova na
mjesečnoj i višemjesečnoj vremenskoj skali u operativnoj upotrebi se
koristi Standardizirani padavinski indeks (SPI).
Tokom mjeseca jula ove godine u cijeloj zemlji zabilježene su skromne
padavine uz izraženiji deficit. Padavine uglavnom pljuskovitog
karaktera zabilježene u svega nekoliko padavinskih dana u zapadnim,
jugozapadnim i dijelovima centralne Bosne uslovile su donekle
poboljšanje sušnih uslova, dok se suša nastavila i dalje na prostoru
sjeverozapadne, istočne i sjeveroistočnih dijelova Bosne.
– Na 2-mjesečnoj skali (SPI 2) koja uključuje juni i juli mjesec
preovladavalo je sušno do ekstremno sušno, samo ponegdje u centralnoj
Bosni zabilježeni su uslovi bez suše. Na 3-mjesečnoj skali SPI 3, tokom
perioda maj-juli zbog značajnog deficita padavina zabilježena je slaba
do ekstremna suša, na jugu zemlje izuzetna suša. Izuzetak čini područje
oko Bugojna i Zenice gdje su uslovi vlažnosti bili u okviru prosjeka.
Najizraženija suša je zabilježena u Sarajevu i Mostaru. Od aprila do
kraja jula tj. na 4-mjesečnoj skali (SPI 4), preovladavali su uslovi
jake do izuzetne suše.Od februara do jula mjeseca, na 6-mjesečnoj skali
SPI 6, zabilježeni su sušni uslovi u većini krajeva, a kada su u pitanju
dugoročne zalihe vlage, na 12-mjesečnoj skali SPI 12, u periodu od
augusta 2021. do jula 2022. veći dio zemlje je imao normalne uslove
vlažnosti. Izuzetak čine dijelovi sjeverozapadne, zapadne i istočne
Bosne gdje je bilo sušno – kazala je Hodžić.
U posljednjim decenijama Bosna i Hercegovina se, kao i većina zemalja
u regiji, suočava sa posljedicama klimatskih promjena koje se između
ostaloga očituju i kroz pojavu sve učestalijih ekstremnih vremenskih
prilika, odnosno suše, što je globalno prisutno i čemu se posvećuje sve
veća pažnja.
– Klimatske projekcije predviđaju da će se pojava ovakvih događaja
kao posljedica klimatskih promjena intenzivirati u predstojećim
decenijama. Iako postoje značajne regionalne razlike u očekivanim
klimatskim uslovima, u 21-om vijeku predviđeni uticaj u BiH ogledat će
se u povećanju temperature zraka, pojavi suša tokom ljetnih mjeseci, kao
i pojavi ekstrema u smislu količine, rasporeda i intenziteta padavina –
kazala je Hodžić.
U prilog tome govori činjenica da je u periodu od 2000. do 2021.
godine gotovo svaka druga godina je bila sušna (2000, 2003, 2007, 2011,
2012, 2017, 2019, 2021). U nizu sušnih godina, 2022. godina može se
uporediti sa sušom iz 2003. i 2012. godine koje su bile najintenzivnije.
Prema projekcijama buduće klime, poljoprivredu u BiH će karakterisati
borba za vodu i s vodom, odnosno na jednoj strani nedostatak vode i sve
duži sušni periodi, a na drugoj strani poplave, naglasila je Hodžić.
Govoreći o tome šta ustvari podrazumijeva pojam suša, Hodžić je rekla
da je zbog složene prirode i rasprostranjenosti uticaja suše teško dati
univerzalnu definiciju, što otežava identifikovanje i monitoring
ključnih karakteristika kao što su njeno trajanje, intenzitet, jačina i
prostorni okvir.
– Suša se za razliku od drugih vremenskih ekstrema pojavljuje
polagano, traje dugo i zahvata velika prostranstva iako je prostornu
raspodjelu teško unaprijed predvidjeti. Bitno je naglasiti da
razlikujemo različite tipove suše koji se pojavljuju posljedično jedna
iza druge. Prvo nastupa meteorološka suša kada su ukupne padavine znatno
ispod prosječnih; potom poljoprivredna suša pri kojoj je vlažnost
zemljišta znatno ispod prosječne i nedovoljna za rast i razvoj
poljoprivrednih kultura, a naposljetku hidrološka suša sa malim
protocima u rijekama izrazito niskim vodostajima u akumulacijama –
pojasnila je Hodžić.
U agrometeorološkoj prognozi FHMZBiH za period 15.-21. august, se
ističe da se nakon protekle sedmice koju je obilježilo promjenjivo i
osjetno svježije vrijeme uz povremene lokalne pljuskove praćene
grmljavinom, izraženije u centralnoj i istočnoj Bosni, u predstojećoj
sedmici očekuje djelimična stabilizacija vremena uz porast temperature
zraka osobito u srijedu i četvrtak. No ipak neće biti sasvim suho, jer
će postojati uslovi za poneki pljusak, a u dane vikenda i jače
pogoršanje vremena, uz kišu i nešto niže temperature.
U prvom dijelu sedmice jutra će biti svježija, sa minimalnim
vrijednostima od 12 do 15 °C u unutrašnjosti, na jugu do 18 °C. Danju će
maksimalne temperature dostizati 25 do 28 °C, na jugu do 33 °C, a
najtopljije će biti u četvrtak, kada će najviše temperature dosezati 36,
na jugu 38°C. Padavine, koje su prekinule dugotrajnu sušu i ugodnije
temperature ohladile su i zrak i tlo što će omogućiti intenzivan razvoj
jarih ratarskih kultura, te zriobu povrtlarskih, voćarskih i
vinogradarskih kultura. Stanje vlažnosti tla u većem dijelu zemlje
djelimično će se popraviti. Smjene kišnih i sunčanih perioda pogodovaće i
razvoju biljnih bolesti i štetnika, navodi se
u agrometeorološkoj prognozi.
Agrometeorologija proučava interakciju između meteoroloških i
hidroloških faktora sa jedne strane i poljoprivrede u najširem smislu
uključujući hortikulturu, stočarstvo i šumarstvo s druge strane. Za
razliku od meteorologije i hidrologije, agrometeorologija za objekat
osmatranja ima biljku sa svim njenim zahtjevima prema agrometeoroloških i
agrohidrološkim elementima.
Agrometeorologija je, ustvari, primijenjena meteorologija i hidrologija u poljoprivredi.