Naučna konferencija „Politike proširenja Evropske unije i
Zapadni Balkan“ u organizaciji Fondacije Friedrich Ebert Stiftung i Centra za
međunarodne odnose održana je danas u Banjaluci i okupila je stručnjake iz BiH
regije.
H. E. Prof. dr Duško
Lopandić iz Evropskog pokreta Srbije rekao je da rat koji se dešava u Evropi i promjene koje se
dešavaju i sa Evropskom unijom i proširenjem NATO-a pokazuju da će raskid sa
Rusijom biti dubok i dugotrajan.
“Mijenja se međunarodni geopolitički kontekst. Ako govorimo o
nekom malo dužem procesu politika proširenja Evropske unije prema Zapadnom
Balkanu koliko god sada djeluje umrtvljeno moraće da se revitalizuje. Neće tu biti
nekih dramatičnih pomeranja. Čini mi se da će doći do nekih razlikovanja u
politici koju Evropska unija vodi prema Ukrajini, Moldaviji i Gruziji i zemljama
Zapadnog Balkana koje su u procesu prema Evropskoj uniji 20 godina. Mislim da
će doći do postepenog proširenja, odnosno proširenja u više koraka. To
proširenje bi moglo podrazumevati neki status kandidata člana Evropske unije
bez prava glasa ili veta”, rekao je Lopandić.
Dodaje da će to omogućiti sa druge strane da dođe do nekog
vidljivog efekta i za građane i za države.
“Najvažnije je to što će se to povezati sa većim korištenjem
fondova, jer je i sama Evopska unija svesna potpunog apsurda dosadašnje
situacije gdje jedna Hrvatska ima dva puta više EU sredstava od cijelog
Zapadnog Balkana”, ističe on.
Doc. dr Dražen Barbarić
sa Filozofskog fakulteta iz Mostara rekao je da je srž njegovog rada određena vrta cinizma koju
međunarodna zajednica ispoljava prema cijelom Zapadnom Balkanu, a pogotovo
prema Bosni i Hercegovini.
“Sa jedne strane fingiraju na deklarativnom nivou otvorenost
pristupanju, neku vrstu reformskog potencijala, a zapravo nemaju poluge
reformskog utjecaja unutar Bosne i Hercegovine, pa i cijelog Zapadnog Balkana,
a nisam siguran da uopće to i žele”, rekao je Barbarić.
Prof. dr Mišo Mudrić sa
Pravnog fakulteta iz Zagreba smatra da je strateški interes BiH i Hrvatske da čine dio
istog prostora, kako u geostrateškom tako i u geopolitičkom smislu, ali najviše
u tržišnom smislu.
“Ideja iza energetskog tržišta koja je sada uspostavljena na
području Evropske unije jeste da ista stvar dogodi na području Zapadnog Balkana
i šire. Osnovana je i energetska zajednica koja okuplja zemlje Zapadnog Balkana,
ali isto tako i zemlje kao što je Ukrajina, Moldavija i Gruzija sa ciljem da se
tržište uredi na isti način kako je ono uređeno na području Evropske unije, a
to znači da se može osigurati temeljna sloboda pružanja usluga, kretanja
dobara, odnosno sa se energenti mogu na jedak način dijeliti i prodavati. To je
cilj kojem naše držate trebaju težiti i to se mora ostvariti”, rekao je Mudrić.
Mudrić smatra da će cijene barela nafte nastaviti da rastu, a
ta cijena utvrđuje i druge cijene energenata.
“Za očekivati je da će cijene energenata rasti u narednom
razdoblju, a u ovcom trenutku je nepoznanica u kojoj mjeri će Evropska unija, a
samim tim i druge zemlje uključujući Bosnu i Hercegovinu moći osigurati zalihe
prirodnog plina”, ističe Mudrić.
Prof. dr Miloš Šolaja
sa Fakulteta političkih nauka iz Banjaluke smatra da će se sa strane Evropske unije insistirati
na tome da zemlje Zapdanog Balkana ostvare sve neophodne standarde za članstvo
kroz međusobnu saradnju.
“To što su Ukrajina i Moldavija dobile kandidature obeshrabrilo
je zemlje sa jugoistoka Evrope na neko vrijeme odložiće čitav taj proces i povećaće
euroskepticizam, posebno jer je prisutno mnogo socijalnih grupa koje su sklone euroskepticizmu”,
smatra Šolaja.