Ruski predsjednik je vezan za sopstveni politički opstanak kroz stalnu konfrontaciju sa Amerikom i njenim saveznicima.
Kada je prošle sedmice Vladimir Putin poslao najmanje 19 dronova u Poljsku, ruski predsjednik je poslao jasnu poruku: ne planira uskoro okončati svoj rat protiv Zapada.
Ruski upad u vazdušni prostor NATO-a uslijedio je nakon višesedmičnih zračnih napada u Ukrajini, u kojima su poginule desetine civila, oštećene zgrade u kojima se nalaze delegacije EU i Velike Britanije i pogođena po prvi put vladina zgrada u samom centru Kijeva.
Daleko od toga da je spreman na mirovni sporazum s Ukrajinom pod pritiskom američkog predsjednika Donalda Trumpa, Putin je sopstveni politički opstanak vezao za tinjajući sukob sa Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima.
„Putin je predsjednik rata“, rekao je Nikolaj Petrov, viši analitičar londonskog centra New Eurasian Strategies. „On nema nikakav interes da ga okonča.“
Pošto je sebe oblikovao kao ratnog lidera, povratak ulozi predsjednika u mirnodopsko vrijeme značio bi svojevrsnu degradaciju. „Ma kakvi uslovi bili, on se te uloge ne može odreći“, dodaje Petrov.
Kako se Putinova sveobuhvatna agresija na Ukrajinu približava četvrtoj godini, ruski predsjednik možda ima najviše razloga za optimizam od samih početaka rata, kada je Kremlj računao da će zauzeti zemlju u svega nekoliko dana.
Iako ukrajinske snage oslabljene nedostatkom oružja i ljudstva jedva odolijevaju, rusko napredovanje je sporo i skupo. Procjenjuje se da su ruske oružane snage pretrpjele oko milion žrtava, dok rat pogađa i ekonomiju, gurajući je na ivicu recesije.
Ipak, politički gledano, okončanje sukoba nosi rizike.
Kremlj bi, zahvaljujući čvrstoj kontroli nad medijima i internetom, vjerovatno mogao predstaviti mirovni sporazum većini Rusa kao pobjedu. Ali to nije publika zbog koje se Putin brine.
Sa uništenom liberalnom opozicijom, najveću prijetnju njegovoj vlasti sada predstavlja mala, ali glasna grupa nacionalista. A njima je obećao grandioznu pobjedu – ne samo nad Ukrajinom, već i nad onim što Kremlj naziva „kolektivnim Zapadom“.
„Postoji želja u jastrebovskom dijelu vojno-političkog establišmenta da se NATO uništi“, rekao je Aleksandar Baunov, bivši ruski diplomata i sada viši saradnik Carnegie Russia Eurasia Centera, za DW. „Da se pokaže da NATO ne vrijedi ništa.“
Od sastanka Putina i Trumpa na Aljasci prošlog mjeseca, koji je američki predsjednik najavljivao kao mirovni samit, Moskva je pojačala kampanju hibridnog rata protiv Evrope, navode vojni analitičari.
Prije upada u Poljsku, ruski dronovi su više puta ulijetali u poljski vazdušni prostor iz Bjelorusije, kružili nad gradovima pa se vraćali. U avgustu je jedan dron pao stotinak kilometara jugozapadno od Varšave.
Prema informacijama njemačkog lista WELT, pet dronova koji su prešli u Poljsku letjeli su direktno ka NATO bazi, prije nego što su ih presreli holandski lovci F-35.
U članku objavljenom dva dana prije upada, Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika ruskog Savjeta bezbjednosti, optužio je Helsinki da planira napad, zaprijetivši da bi svaki udar „mogao dovesti do konačnog raspada finske državnosti“. Analitičari su primijetili da retorika podsjeća na onu koju je Kremlj koristio uoči invazije na Ukrajinu u februaru 2022.
Rusija, istovremeno, premješta ključne industrije poput brodogradnje na istok zemlje, dalje od NATO granica. U petak su počele velike vojne vježbe s Bjelorusijom, uključujući i područja uz poljsku granicu. Završetak se očekuje u utorak.
„Šta god Putin postigao u Ukrajini, konfrontacija sa Zapadom se tu neće završiti; ona će se nastaviti u raznim oblicima,“ kaže Petrov. „Uključujući i vojno.“
Upadom u Poljsku, Putin šalje poruku Trumpu i evropskim liderima koji raspravljaju o bezbjednosnim garancijama za Kijev nakon mogućeg mirovnog sporazuma, kaže Kiril Rogov, osnivač tink-tanka Re:Russia.
„Putin je pokazao da može napasti NATO zemlje već danas i da one nemaju adekvatne odbrambene sisteme,“ tvrdi Rogov.
Trumpovo kolebanje oko NATO-a i njegovo nepoštovanje sopstvenih rokova pri uvođenju sankcija Moskvi daju Putinu uvjerenje da to može proći nekažnjeno.
Za ruskog predsjednika, „sada ili nikad“, dodaje Baunov.
Upadi poput ovog u Poljsku osmišljeni su da poljuljaju posvećenost zapadne vojne alijanse kolektivnoj odbrani, manjim provokacijama koje testiraju spremnost NATO-a da reaguje.
Nada, kaže Baunov, jeste da se alijansa pokaže kao „bezubi tigar“.
Za sada, reakcija Vašingtona samo je pojačala te strahove.
U četvrtak je Trump ponovio moskovske teze, rekavši novinarima da je „to možda bila greška“.