Ostavka čelnika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH (jednog od dva entiteta u Bosni i Hercegovini), smjena ministra finansija i poziv premijera upućen predsjedniku FBiH da njih dvojica istovremeno podnesu ostavke, nastavak je loših političkih odnosa u ovom entitetu koji se protežu od posljednjih općih izbora 2010. godine.
Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Fehim Škaljić tu funkciju više ne želi jer parlamentarna većina koja ga je imenovala od kraja prošle godine ne postoji.
Ministru finansija Anti Krajini „otkaz“ je uručio njegov donedavni stranački kolega, predsjednik FBiH Živko Budimir.
Entitetski premijer Nermin Nikšić, koji je prije godinu dana od Budimira tražio promjenu dijela ministara iz svoje Vlade, među kojima je bio i Krajina, sad se ne slaže s Budimirovom odlukom i poziva ga da zajedno odstupe.
Odsustvo dijaloga među političkim predstavnicima u Federaciji BiH time je samo nastavljeno i prijeti daljim usložnjavanjem političkih prilika u ovom bh. entitetu koje bi moglo potrajati do kraja mandata, odnosno općih izbora koji bi trebali biti održani u oktobru ove godine.
Smjena ili ostavka člana Vlade ne predstavlja problem kad postoji stabilna parlamentarna većina koja je uslov za popunjavanje upražnjenih mjesta u Vladi FBiH.
U svim sazivima Vlade FBiH od 1996. naovamo bilo je smjena i ostavki i ministara i premijera. Ali je zajednički imenitelj u tim procesima bila parlamentarna većina, koja je stajala iza predsjednika i potpredjsednika FBiH, koji moraju staviti svoje potpise na odluke o popunjavanju na ovaj način upražnjenih mjesta u Vladi.
Ovaj put nije tako. Budimir je donio odluku o smjeni Krajine desetak mjeseci pred opće izbore u BiH. Odluku je donio predsjednik FBiH iza kojeg ne stoji parlamentarna većina jer je Budimira kao kandidata Hrvatske stranke prava (HSP) imenovala ona većina koju su nakon izbora 2010. formirali Socijaldemokratska partija BiH (SDP), Stranka demokratske akcije (SDA), Narodna stranka Radom za boljitak (NSRzB) i HSP. Ta koalicija, koja je formirala i aktuelnu Vladu na čelu sa Nerminom Nikšićem, raspala se krajem 2012.
Tada je SDP, kao stranka sa najviše ali ne i većinom poslaničkih mjesta u Parlamentu FBiH, formirao novu parlamentarnu većinu sa Strankom za bolju budućnost (SBB), Hrvatskom demoratskom zajednicom BiH (HDZ) i Hrvatskom demokratskom zajednicom 1990. Tim slijedom, u Parlamentu je na čelo Predstavničkog doma, umjesto dotadašnjeg predsjedavajućeg iz SDA Denisa Zvizdića imenovan imenovan Fehim Škaljić iz SBB-a.
Međutim, ministri iz SDA, HSP-a i NSRzB nikada nisu zamijenjeni kandidatima iz nove parlamentarne većine u Vladi FBiH. Prijedlogu premijera Nikšića za smjenu pojedinih ministara tada nije udovoljio predsjednik FBiH smatrajući da mišljenje o zahtjevu prvo treba dati Ustavni sud FBiH.
Ustavom Federacije BiH propisano je da predsjednik FBiH može smijeniti ministra za na zahtjev premijera FBiH.
Budimir se u odluci o smjeni pozvao na Nikšićev zahtjev iz 2012, ali su mišljenja pravnih stručnjaka podijeljenja kad je riječ o tome da li se Budimir mogao pozvati na taj zahtjev, odnosno da li je premijer bio dužan povući zahtjev kojemu nije udovoljeno.
No, ukoliko odluka osmjeni Krajine ostane na snazi, to će biti uvod u novi problem – imenovanje novog ministra finansija. Da bi se došlo do kandidata za ministra potrebno je da to bude osoba koja će dobiti podršku premijera Nikšića, predsjednika FBiH Budimira, ali i dopredsjednika FBiH Mirsada Kebe i Svetozara Pudarića (SDP), čiji potpisi također moraju biti na odluci o imenovanju, za koju je, opet, u Predstavničkom domu federalnog Parlamenta potrebno osigurati 50 poslaničkih glasova u uslovima nepostojanja parlamentarne većine.
U 20- godišnjoj historiji postojanja Federacije BiH ministar finansija smijenjen je samo jednom. Nikolu Grabovca, ministra finansija iz Vlade SDP-ovog premijera Alije Behmena, pred kraj mandata 2002. godine smijenio tadašnji visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown. No, u tadašnjoj Vladi su postojali zamjenici ministara koji su u odsutnosti ministra mogli obavljati taj posao. U međuvremenu, izmjenama Ustava FBiH ukinute su pozicije zamjenika ministara.
Nakon što je tadašnji federalni premijer Nedžad Branković podnio ostavku, 2009. godine je tadašnja predsjednica FBiH Borjana Krišto uz supotpis dopredsjednika Mirsada Kebe i Spomenke Mićič izmijenila odluku o imenovanju federalne Vlade u kojoj se našlo samo ime novog premijera Mustafe Mujezinovića. Potom je iz te Vlade odstupio ministar prostornog uređenja Salko Obhodžaš.
Njegova zamjena nije imenovana jer o tome nije bilo saglasnosti među strankama vladajuće koalicije, a premijer Mujezinović je preuzeo dio nadležnosti ministra prostornog uređenja kako bi omogućio funkcioniranje Ministarstva prostornog uređenja.
Prelazno rješenje i za situaciju u kojoj bi aktuelna Vlada FBiH radila bez ministra finansija moguće je pronaći. Nikšić će na sutrašnjoj sjednici Vlade FBiH, kako je i sam najavio, „obrazložiti situaciju i predložiti određena rješenja“.
Život u Federaciji BiH ne smije biti zaustavljen zbog najnovije političke krize. Finansijski tokovi u FBiH, u čijoj nadležnosti su isplate za stotine hiljada korisnika nekoliko vrsta socijalne pomoći, među kojima su osobe s invaliditetom, stradalnici rata, zatim plate za više od 7.000 zaposlenih u federalnim institucijama i otplata vanjskog i unutrašnjeg duga FBiH, pitanja su koja moraju biti riješena što prije.
Za razliku od prethodnih saziva, u aktuelnoj Vladi FBiH od 2010. nije realizirana nijedna smjena ili ostavka člana Vlade, što je svojevrstan kuriozitet.
Najviše personalnih promjena pretrpio je saziv federalne u mandatu 2002.-2006. na čijem je čelu bio premijer Ahmet Hadžipašić. U toj vladi je čak pet ministara podnijelo ostavke i na njihova mjesta imenovani su novi.