Umjesto zasjedanja radne grupe i pokušaja postizanja konsenzusa o pitanju Plana reformi kako bi se odblokirala sredstva Evropske unije domaći političari odgovornost prebacuju jedni na druge. Iz države se u Brisel šalje ponovo loša slika, a bilo je dovoljno usaglasiti jedan dokument. No, šansa još postoji.
Bez rješavanja pitanja Ustavnog suda BiH, provođenja presuda Evropskog suda za ljudska prava i ukidanja enitetskog veta kantonalni premijeri SDA nisu željeli pristati na plan reformi. Saglasna s tim i međunarodna zajednica u BiH, no krive i SDA. Bez saglasnosti kantonalnih premijera BiH je za sada bez prilike da podigne 70 miliona eura, što je 7% od ukupnog novca predviđenog za našu državu Planom rasta za Zapadni Balkan.
“Nisu to sve novci koji će doći tek tako. Nisu to sve milijardu ili milijardu i po konvertibilnih maraka koji će doći u Bosnu i Hercegovinu pro bono većinom su to kreditna sredstva koja će biti data po povoljnim grace uvjetima Bosni i Hercegovini”, kazao je Haris Plakalo, generalni sekretar Evropskog pokreta.
Iako kreditna, sredstva EU dobro bi došla za razvoj poljoprivrede, industrije, infrastrukture, željeznica, digitalizacije i demokratizacije. Bio bi to dodatni novac, uz onaj planiran budžetom, koji bi pomogao realizaciju brojnih projekata, ali i u realizaciji reformi u BiH.
Druge države Zapadnog Balkana dokumente Plana reformi poslale su u Brisel. No analitičari naglašavaju da je Bosna i Hercegovina tu u nezavidnom položaju baš zbog svog uređenja.
“Mnogo je jednostavnije da se unutar Republike Srbije, Crne Gore, Albanije, Sjeverne Makedonije napravi taj programski plan reformi. Vidite da imamo taj kompleksan način odlučivanja od entitetskog glasanja u parlamentima do ovog famoznog mehanizma koordinacije ponovo se daje mogućnost nižim nivoima vlasti da blokiraju”, dodao je Plakalo.
“Treba razmišljati o tome na koji način najbolje se mogu zaštititi interesi različitih nivoa vlasti, ali i da ipak oni u onim područjima u kojim nemaju nadležnosti da onda nemaju ni pravo da zaustavljaju određene procese”, smatra Adnan Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost.
Upravo ključni raskol između Trojke i SDA predstavlja što radna grupa od 22 člana nije zajednički radila na dokumentu. Iz SDA tvrde da je udovoljeno željama Milorada Dodika bez ključnih reformi.
“Insistiranje Milorada Dodika kojem je udovoljeno u oko 270 njegovih zahtijeva u usaglašavanju ovog dokumenta dok ova četiri premijera nisu imali priliku ni da vide ni da čuju o čemu se zapravo radi. Oni su pred njih donijeli gotovo, stvari koje su oni dogovorili s Miloradom Dodikom, a trebalo je cijeli ovaj proces praktično institucionalizirati”, istakao je Safet Kešo, zastupnik SDA u Parlamentu BiH.
“Donesena je odluka, a onda su se tražili argumenti kojima će se ta odluka braniti. Od 113 mjera, 110 je usaglašeno i to smo htjeli da pošaljemo i da apliciramo. Tri pitanja koja su ostala otvorena koja zadiru u suštinski sistem Ustav Bosne i Hercegovine i nismo postigli dogovor”, pojasnio je Predrag Kojović, zastupnik Naše stranke u Parlamentu BiH.
Trojka smatra da bi i bez toga u Briselu odobrili Bosni i Hercegovini pristup sredsvima, a parlamentarna procedura bila prilika za intervencija na samom Planu reformi. No, za sada bez toga BiH ostaje i bez dodatnog novca, ali i bez napretka na putu ka Uniji. Sa deklarativno istim ciljem političari daleko od istog stava, a analitičari skeptični da će u izbornoj godini do tog zajedništva i doći.