Što se tiče slučajeva iz prakse koji su vezani za cyber kriminal, iz
FUP-a su, uz ostalo, izdvojili slučajeve u kojima su radili na
otkrivanju i sprječavanju trgovine naoružanjem na dark webu, zatim
lišavanju slobode skupine stranih državljana koji su vršili
krivotvorenje bankovnih kartica te oduzimanju laboratorija za
proizvodnju falsificiranih bankovnih kartica i uređaja za kompromitaciju
bankomata.
Osim toga, policija je radila i na lišavanju slobode organizirane
kriminalne skupine koja se bavila distribucijom računalnih virusa,
kompromitacijom elektronskog bankarstva te nekoliko slučajeva pronalaska
nestalih osoba i sl.
Po njihovom mišljenju, Bosna i Hercegovina se ne razlikuje od
ostalih zemalja u okruženju i svijetu u odnosu na trendove izvršenja
kaznenih djela kompjuterskog kriminala.
Uzimajući u obzir činjenicu da se za počinjenje kaznenog djela
kompjuterskog kriminala u osnovi koristi internet kao globalna mreža,
samim time i Bosna i Hercegovina je, kao korisnik globalne mreže,
podložna i svim oblicima prijetnji koje dolaze iz internet prostora,
ocijenili su za Fenu iz spomenute uprave policije.
– S obzirom da smo svjedoci činjenice da su informacijski sustavi i
komunikacijske mreže u Bosni i Hercegovini dio globalne mreže te da se
javni organi, bankarski sektori, industrijski organi i dr. u svom
svakodnevnom radu opredjeljuju i oslanjaju na dostignuća iz spomenutih
oblasti, nameće se zaključak da se u narednom razdoblju može očekivati
razmjeran porast kaznenih djela s obilježjima kompjuterskog kriminala –
istaknuli su iz FUP-a.
Na pitanje koliko je teško ‘ući u trag’ takvim slučajevima, kazali su
kako se kaznena djela kompjuterskog kriminala po svojoj složenosti
prilikom otkrivanja, istraživanja i dokazivanja, prema njihovoj
procjeni, mogu svrstati u red sa najkompliciranijim vrstama kaznenih
djela koje prepoznaje pozitivna zakonska praksa u BiH.
Posebno se to, smatraju u FUP-u, ogleda u tome što se izvršitelji i
tragovi kaznenog djela kompjuterskog kriminala mogu nalaziti u bilo
kojem dijelu globalne mreže- interneta, tako da postoji ogromna
dislociranost tragova kaznenog djela.
Otkrivanje i dokazivanje kaznenih djela kompjuterskog kriminala
otežava i činjenica da se korisnicima interneta omogućava da većinu
svojih zlonamjernih radnji mogu vršiti putem raznih kanala koji
korisnicima nude veliki stupanj anonimnosti, odnosno kriptovanih metoda
razmjene podataka i sl.
Kada su u pitanju najzastupljenijih slučajevi iz spomenute vrste
kriminala, iz FUP-a navode kako su neke vrste slučajeva po načinu
izvršenja, kao i zbog obima u kojem se pojavljuju i izražene upornosti
izvršitelja kaznenog djela, na svjetskoj razini počeli dobivati
prepoznatljive nazive (npr. „nigerijska prevara“ i sl.).
– Prema određenim analitičkim pokazateljima, trenutno
najrasprostranjeniji slučajevi kompjuterskog kriminala su krađe novca
putem bankovnih kartica, kompromitiranje poslovnih e-mail računa,
kriptovanje informacijskih sustava korisnika uz izražene zahtjeve za
otkup, odnosno napadi koji se vrše malicioznim programima na IT sisteme –
zaključuju iz FUP-a.
Broj i vrste kaznenih dijela iz oblasti visokotehnološkog kriminala
te financijsku štetu koja nastaje izvršenjem tih djela veoma je teško
procijeniti. No, posljednja istraživanja pokazuju kako je cyber kriminal
proteklih godina doživio neslućeni rast, a da se šteta koju nanosi
svjetskom gospodarstvu mjeri u milijardama dolara.