Lokalne
zajednice u Bosni i Hercegovini su zainteresovane strane koje su najsvjesnije
negativnih posljedica koje izgradnja malih hidroelektrana ima na rijekama. Oni
žele da njihove rijeke budu zaštićene – bilo potpunom zabranom izgradnje mHE
ili barem uključivanjem zajednica u proces izdavanja koncesija. Da bi se
postigao ovaj cilj, Koalicija za zaštitu rijeka (BiH) i Arnika (CZ) pozivaju
vlade da izmijene zakon o koncesijama. Svako može pomoći tako što će svoj
potpis pridružiti javnom pozivu i podijeliti
ga kako bi demonstrirao podršku javnosti željenim promjenama zakonodavstva.
“Svi ljudi su dobrodošli da stave svoj potpis
na online peticiju koja podržava izmjene zakona o koncesijama. Uvjeravajući predstavnike
države da lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini brinu o svojim rijekama.
Nadajmo se da će vlasti promeniti štetnu praksu donošenja odluka bez poštovanja
volje građana”, kaže Zuzana
Vachunova iz češke NVO Arnika.
(Cijeli tekst peticije sa detaljnim
objašnjenjem svih prijedloga možete pronaći ovdje).
Izmjena
zakona o koncesijama pomogla bi da se spriječe sukobi uzrokovani aktuelnom
politikom. Nedostatak konsultacija već je rezultirao bijesom javnosti kroz
skupove, proteste i drugim legalne oblike izražavanja u prošlosti. “Neobavještavanje građana o procesu koncesije
ne ostavlja im mogućnost da odgovore na vrijeme. Dakle, prisiljavajući ih da
koriste sredstva građanskog neodobravanja. Na primjer, bilo je protesta u
Kruščici (1), skoro dvije godine blokade mosta, pa čak i policijskog nasilja”,
poziva Vachunova.
Predstavnici
nevladinih organizacija kritikuju da se rijeke – zajedničko prirodno bogatstvo
i javno dobro – jednostavno prodaju bez ikakvih konsultacija sa zajednicama. To
ne poštuje ključni princip međunarodne Arhuske konvencije (2) koji osigurava
prava građana da budu uključeni u donošenje odluka o svom okruženju. Prema
riječima autora peticije, idealno bi bilo da donosioci odluka odustanu od
štetnog koncepta izgradnje malih hidroelektrana na bosansko-hercegovačkim
rijekama. Minimum koji mogu da urade jeste da proces izdavanja koncesija
prebace sa vlasti na opštine koje treba da organizuju javne rasprave i da uzmu
u obzir mišljenje svojih građana. Dakle, odluke se ne bi mogle donositi bez
ljudi koji bi bili direktno pogođeni.
Arnika
i Koalicija za zaštitu rijeka pozivaju na izmjene postojećeg zakonodavstva,
zabranu izgradnje mHE ili omogućavanje barem učešća javnosti u postupku izdavanja
koncesija. “Da bi se postigla puna
transparentnost, potrebno je iz temelja izmijeniti postojeće zakone, donijeti
nove zakone na svim nivoima. U Federaciji bi to značilo izmjenu postojećeg
Zakona o koncesijama po hitnoj parlamentarnoj proceduri kako bi se u potpunosti
zabranilo izdavanje odobrenja za nove koncesije za male hidroelektrane. Inače,
država ima pravo da ‘rasproda’ prirodna bogatstva, proglašavajući javni interes
bez saglasnosti građana, i na taj način nanosi nepopravljivu štetu kako životnoj
sredini tako i lokalnom stanovništvu koje je u većini slučajeva egzistencijalno
zavisno od prirodnih resursa koji država predaje koncesionarima”,
zaključila je Nina Kreševljaković,
pravni savjetnik Arhus centra Sarajevo.