Ove godine gotovo trećina čovječanstva, 30,6% svjetske populacije, živi u „zatvorenim“ društvima, najrestriktivnijim mogućim okruženjima. Ovo je najveći postotak ljudi u „zatvorenim“ zemljama koji je CIVICUS Monitor zabilježio od svog prvog izvještaja 2018.
Sa druge strane, samo 2,1% ljudi živi u „otvorenim“ zemljama, gdje je građanski prostor i slobodan i zaštićen, što je najniži postotak do sada i gotovo upola manji u odnosu na onaj od prije šest godina. Zajedno, ove statistike ukazuju da je svijet u krizi.
„Svjedoci smo neviđenog globalnog gušenja građanskog prostora,“ rekla je voditeljica istraživanja CIVICUS Monitora Marianna Belalba Barreto. „Bosna i Hercegovina je dio ovog vrlo zabrinjavajućeg trenda, predvođenog političarima koji seju dalje podjele.“
Republika Srpska je 2023. godine doživjela nagli porast napada na LGBTQI+ grupe, uključujući napade na učesnice Osmomartovskog marša i Banjalučki socijalni centar zbog isticanja zastava duginih, policijsku zabranu projekcije filma LGBTQI+ organizacije i brutalni napad naoružanih nasilnika posle kojeg je troje aktivista završilo u bolnici. Vodeći političari u entitetu su potom raspirili vatru zalažući se za dalju zabranu LGBTQI+ događaja i najavljujući novi zakon za ograničavanje prava LGBTQI+ grupa.
„Napadi na LGBTQI+ osobe, u istočnoj Evropi i drugdje, često su najavljivali nastojanja desničarskih grupa da ograniče prava svima“, rekla je Tara Petrović. „Događaji u Republici Srpskoj podsjećaju na obrasce koje su ustanovili Putin i Orban.“
Ugrožena je i sloboda medija. Republika Srpska je u avgustu inkriminisala klevetu, uprkos domaćim i međunarodnim kritikama, ugrožavajući nezavisne medije koji su već u opasnosti od kampanja blaćenja i diskreditacije u zemlji u kojoj napadi na novinare obično prolaze nekažnjeno.
U 2023. godini je takođe došlo do bujanja zapaljive retorike u javnom prostoru, uključujući i istupe lidera Republike Srpske Milorada Dodika, koji negira genocid u Srebrenici i koji se optužuje za podrivanje mirovnog sporazuma kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini
Postoji opasnost da će se stvari pogoršavati. U Narodnu skupštinu Republike Srpske je ušao „zakon o stranim agentima“, nalik na zakone u Mađarskoj i Rusiji koji dozvoljavaju vladi da ograniči finansiranje i opstruira rad nezavisnog civilnog društva. Ako bude usvojen, to će imati katastrofal efekat na aktivizam.
„Ova kombinacija direktnih napada na osnovne slobode i toksične političke atmosfere znak je za uzbunu da Bosna i Hercegovina ide u pogrešnom smjeru“, rekla je Dajana Cvjetković iz sarajevskog Centra za promociju civilnog društva. „Međunarodna zajednica mora stati uz civilno društvo u Bosni i Hercegovini dajući prioritet osnovnim slobodama u svim angažmanima s vlastima.“
Ostale zemlje čija je ocjena snižena ove godine su Bangladeš (zatvoren), Njemačka (sužen), Kirgistan (pod represijom), Senegal (pod represijom), Šri Lanka (pod represijom) i Venecuela (zatvoren).