Povrat PDV-a za kupovinu hrane i opreme za bebe u BiH još je
na čekanju, jer stav o tome treba da daju Uprava za indirektno oporezivanje
(UIO) BiH i njen Upravni odbor (UO), a zatim i oba doma parlamenta BiH.
Predstavnički dom je usvojio inicijativu u decembru i zatražio od Savjeta
ministara da pripremi prijedlog izmjena Zakona o PDV-u u roku od 60 dana.
Savjet ministara je u februaru razmotrio inicijativu i uputio je UO UIO BiH.
Tu je i inicijativa za
smanjenje PDV-a na lijekove, koju su krajem prošle godine zajednički uputili fondovi zdravstvemog osiguranja.
Inicijativa koja se odnosi na ukidanje, odnosno smanjenje ili povrat PDV-a na lijekove, prema posljednjoj zamisli nadležnih, čak i ako bude usvojena, neće ni za fening uticati na cijene medikamenata koje plaćaju građani.
U inicijativi je navedeno da je samo u zdravstvenom sistemu
Republike Srpske u 2022. godini za PDV plaćeno više od 100 miliona KM, dok su
troškovi po osnovu PDV-a u ustanovama u oblasti zdravstva Federacije BiH
iznosili više od 164 miliona KM. Takođe, BiH je jedina zemlja u regionu koja
ima jedinstvenu stopu PDV-a na lijekove i medicinska sredstva u iznosu od 17
odsto i ona je najviša u regionu.
Nažalost, sve dosadašnje inicijative koje su predviđale smanjenje
stope ili uvođenje više stopa su propale.
U UIO BiH nikada nisu bili entuzijastični prema ovim inicijativama,
smatrajući da entiteti trebaju pomoći socijalno ugroženim kategorijama.
Trenutno je sitacija takva da među evropskim zemljama, samo
BiH i Danska primenjuju jedinstvenu stopu PDV-a na sve proizvode bez snižene
stope za najosetljivije proizvode.
Stope PDV-a u Srbiji su 20% standardna stopa; 10%
smanjena stopa.
U Sjevernoj Makedoniji stope su – 18% standardna stopa PDV-a, te 5% i
10% smanjene stope.
Crna Gora Stope ima 21 % opštu stopu PDV-a i 7 % sniženu
stopu.
Situacija u Hrvatskoj je sljedeća- 25% standardna stopa PDV-a, 0 %, 5% i 13%
smanjene stope.
Mađarska je evropska država s najvećom standardnom stopom
PDV-a u iznosu od 27 posto.
U Evropi najnižu stopu PDV-a ima Švajcarska sa standardnom
stopom od 8%. Osim toga, Švajcarska primjenjuje specijalnu stopu od 3,8% i
sniženu stopu od 2,6% na hranu.
Neke države članice EU mijenjaju svoje stope PDV-a od 1.
januara 2024. godine. U Luksemburgu su od tog datuma standardna, prelazna i
snižena stopa PDV-a povećane za 1%: standardna stopa je sada 17%, prelazna 14%,
a snižena 8%.
U Republici Češkoj primjenjuju se nova pravila s
jedinstvenom sniženom stopom od 12%, dok standardna stopa ostaje 21%.
Estonija je povećala svoju standardnu stopu PDV-a s 20% na
22%, dok snižene stope od 5% i 9% ostaju nepromijenjene.
Iako EU teži uvođenju
jedinstvene stope PDV-a, ovaj cilj još nije postignut.
Ekonomista Igor Gavran smatra da su određene stvari iz
oblasti PDV-a morale biti prioritet institucijama.
“Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje je ranije
savjetovao vlastima da odbijaju brojne inicijative za promjenu propisa oko
PDV-a koje su većinom bile u korist građana i privrede, a s druge strane ove
izmjene koje su oni sami pripremili čekaju, a da ne znamo ni šta čekaju. Koliko
je meni poznato te izmjene koje je pripremila UIOBiH ne sadrže ništa konkretno
i zanimljivo za građane i privredu, a kamo li pozitivno, već je samo riječ o
nekom formalnom usklađivanju s nekim izmjenama zakonodavstva Evropske unije u
ovoj oblasti i nekim promjenama koje smo davno trebali uskladiti. Od
posljednjih naših izmjena u zakonodavstvu, dešavale su se promjene praksi s
kojima i mi treba da se usklađujemo, a
bojim se da je od vremena kada je ovaj pomenuti Prednacrt zakona napravljen, da
je u međuvremenu bilo promjena s kojim ćemo opet morati da se usklađujemo.
Mislim da ta verzija zakona nakon četiri godine nema nikakvog smisla i da bi se
trebala revidirati i da se ide s jednom kompletnijom izmjenom zakona”, ističe za
Buku Gavran.