Centar za životnu sredinu (Centar) podnio je Ustavnom sudu Republike Srpske (Ustavni sud) inicijativu za ocjenu ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o geološkim istraživanjima Republike Srpske (Zakon).
Inicijativom se od Ustavnog suda traži da utvrdi da sporne odredbe zakona, kojeg je izradilo Ministarstvo energetike i rudarstva, nisu u skladu sa osnovnim principima i pravima zajamčenim Ustavom Republike Srpske, čime bi kao takve bile stavljene van snage.
Konkretno, inicijativom su kao protivustavne odredbe označene one izmjene i dopune zakona čijom primjenom se dozvoljavaju geološka istraživanja:
- bez poštovanja osnovnih principa lokalne demokratije,
- bez prethodne procjene uticaja za skoro sva geološka istraživanja,
- bez jasno utvrđenih ukupno dozvoljenih količina za metalične mineralne sirovine koje se mogu izuzeti u toku istraživanja.
“Izmjene i dopune su sporne, jer se njima zadire u osnovne principe ustavnopravnog poretka i zajamčena prava, i to princip lokalne demokratije, pravo svakog čovjeka na zdravu životnu sredinu i dužnost zaštite i unaprijeđenja kvaliteta životne sredine. Naime, o pitanjima koja su suštinski lokalnog karaktera odlučivanje je sada centralizovano u jednom ministarstvu. Problem je još veći, jer konačnu odluku o odobravanju geoloških istraživanja ovo ministarstvo može da donese uprkos preprekama koje postoje u propisima iz oblasti zaštite životne sredine, a za čije tumačenje i primjenu je nadležno drugo ministarstvo”, izjavio je Redžib Skomorac, pravni savjetnik u Centru za životnu sredinu.
Zbog potpune marginalizacije uloge organa jedinice lokalne samouprave, faktičkog preuzimanja ovlaštenja drugih republičkih organa, odnosno izrade izmjena i dopuna zakona koje u potpunosti mijenjanju najbitnije dijelove zakona – uključujući i generalno povećanje količina sirovina koje se mogu uzimati u toku istraživanja – i to samo nakon dvije godine o usvajanja prethodno važećeg propisa, te dodatno uslijed propusta Narodne skupštine, neophodna je intervencija Ustavnog suda.
Ovakvo postupanje, u vremenu kada je sve očiglednija potreba za dobrim javnim politikama, naročito u polju upravljanja strateškim resursima, nije opravdano i ne može biti u svrhu održivog razvoja privrede, te predstavlja licemjeran argument organa vlasti koja ostavlja utisak nedostatka kapaciteta za vlastitu politiku i viziju.
Podsjećamo, Narodna skupština Republike Srpske, na 10. redovnoj sjednici održanoj 4. jula, usvojila je prijedlog izmjena i dopuna ovog zakona, bitno drugačijeg u odnosu na tekst nacrta, uprkos velikoj mobilizaciji široke javnosti u toku javnih konsultacija.
Prijedlog zakona je usvojen bez amandmana organizacija civilnog društva, a koji su bili podneseni radi zaštite demokratskih principa i ljudskih prava u vezi sa životnom sredinom. Konačno, sporni zakon je objavljen u službenom glasniku Republike Srpske 16. jula, i na snazi je od 24. jula 2024. godine.
„Kako ni Narodna skupština nije pokazala naročit interes ili pak kapacitet da zaštiti ustavnopravni poredak ovog entiteta, očekujemo da Ustavni sud Republike Srpske prihvati inicijativu i da kao konačna instanca obezbjedi pravnu sigurnost, te spriječi štetu koja bi mogla nastati po prava građana, životnu sredinu i prirodna bogatstva“, zaključio je Skomorac.