Uoči Međunarodnog dana borbe protiv korupcije, danas je u
Sarajevu predstavljen monitoring izvještaj o postupcima javnih nabavki praćenih
putem portala PratimoTendere (www.pratimotendere.ba).
Na održanoj konferenciji za medije predstavljeni su
rezultati praćenja ukupno 8.006 postupaka javnih nabavki, u ukupnoj vrijednosti
od 303.613.549,55 KM bez PDV-a, u periodu od 1. oktobra 2021. do 30. septembra
2022. godine.
Rezultati pokazuju da su nastavljeni negativni trendovi
koruptivnosti, diskriminacije i netransparentnosti u provođenju javnih nabavki.
Preciznije, elementi rizičnosti utvrđeni su u čak 7.219 (90,16 %) praćenih
postupaka javnih nabavki, čija je ukupna vrijednost 277.523.693,78 KM bez
PDV-a.
Eldin Karić, izvršni
direktor Centra za razvoj medija i analize (CRMA), zahvalio se svima onima
koji su učestvovali u monitoringu, naglasivši da je riječ o možda i najvažnijoj
temi u Bosni i Hercegovini, puno važnijoj od onih tema koje se nameću u javnom
prostoru.
„I ovaj put situacija nije bolja u odnosu na prethodne
godine. Podaci do kojih smo došli su zaista katastrofalni. Činjenica je da od
10 nabavki, za samo jednu se može reći da nije rizična, odnosno da nije
podložna nekom obliku korupcije. To je podatak koji treba da nas zabrinjava“,
istakao je Karić.
Dodao je da se milijarde maraka godišnje netransparentno i
neodgovorno troše, te da je ovo problem koji se u narednom periodu treba
ozbiljno shvatiti:
„Nažalost, institucije koje bi trebale da se pozabave ovim,
ne rade svoj posao. Mi ćemo za dva dana dobiti izmjene Zakona o javnim
nabavkama, a dobit ćemo zapravo isto stanje. Političari trebaju preuzeti
odgovornost i da konačno sjednu i donesu novi zakon koji će osigurati puno veću
transparentnost, a što je najvažnije puno veću odgovornost i sankcije za one
koji krše Zakon o javnim nabavkama.“
Slobodan Golubović,
urednik portala PratimoTendere, istakao je kako za svih 7.219 postupaka
javnih nabavki koje su označene rizičnim, novinari mogu napisati isto toliko
priča o korupciji, drugim zloupotrebama i rizicima koji se za njih vezuju.
„Kroz svoj rad identifikovali smo najmanje 10 modus
operandi, odnosno načina izvršenja zloupotreba javnih nabavki, a u okviru toga
je navedeno više desetina konkretnih primjera koje smo analizirali“, rekao je
Golubović.
Izdvojeni su negativni primjeri: Bolnica „Mlječanica“ za
neobjavljivanje plana nabavki, Nacionalni park „Una“ za diskriminatorne
tehničke specifikacije u tenderskoj dokumentaciji za nabavku motornih vozila,
Olimpijski centar „Jahorina“ za sukob interesa u javnim nabavkama, Vlada
Republike Srpske za netransparentne i nesvrsishodne nabavke usluga
reklamiranja, Elektroprivreda HZHB za zloupotrebu javnih sredstava za
finansiranje sportskih klubova, nevladinih i drugih organizacija, Međunarodni
aerodrom Sarajevo za nezakonito izuzimanje iz Zakona o javnim nabavkama…
Posebnu pažnju posvetio je direktnim sporazumima. Naglasio
je kako je korijen problema u nepostojanju zakonske obaveze objavljivanja
direktnih sporazuma na internet stranicama.
„Ovi postupci su prema vrijednosti (od 1 do 6.000 KM)
naizgled zanemarivi, međutim kada se razmotre veliki podaci (big data) u širem
vremenskom rasponu, mogu se izvući zabrinjavajući podaci. U posljednjih šest
godina, ukupan broj dodijeljenih ugovora u postupcima javnih nabavki na
godišnjem nivou kreće se u prosjeku oko 200.000, a udio direktnih sporazuma je
oko 100.000, dakle oko 50%. Kada pogledamo vrijednosti, prosječna godišnja
vrijednost javnih sredstava koja se potroši na direktne sporazume je oko 135
miliona KM. Dakle, imajući u vidu da je direktni sporazum jedan od najmanje
transparentnih postupaka javnih nabavki, prostor za zloupotrebe je ogroman“,
kazao je Golubović.
Zaključeno je da je usvojenim izmjenama i dopunama Zakona o
javnim nabavkama značajno unaprijeđena transparentnost postupaka javnih
nabavki, ali da odredbe vezane za promjenjivost ugovora o javnoj nabavci u toku
njegovog trajanja nisu dobre, jer se pouzdano zna da su ove odredbe usvojene
kao rezultat uslovljavanja određenih političko-tajkunskih interesnih grupa.
Recimo i to da je nastavljena tradicija uručivanja priznanja
„Zelena zastavica“ onim ugovornim organima koji su prepoznati kao pozitivni
primjeri. Ove godine priznanje je dobila Općina Čitluk, koja je pokazala visok
nivo transparentnosti i otvorenosti za konkurenciju.
Podsjetimo, PratimoTendere je portal za praćenje i
otkrivanje rizičnih javnih nabavki, odnosno netransparentnih, nezakonitih,
diskriminatornih, koruptivnih javnih nabavki. Portal je razvijen na posebnoj
metodologiji i softverskom algoritmu, kao inovativan alat za otkrivanje
elemenata korupcije u javnim nabavkama, te omogućava identifikovanje rizičnih
javnih nabavki, prezentaciju uočenih neregularnosti, prijavu sumnjivih javnih
nabavki i komunikaciju sa korisnicima. Portal putem zelenih, žutih i crvenih
zastavica identifikuje i signalizira koje javne nabavke su rizične.
Udruženje CRMA i portal PratimoTendere provode aktivnost
antikorupcijskog monitoringa javnih nabavki u okviru projekta „Podrška građanima
u borbi protiv korupcije“, a koji realizuju CCI, Udruženje CRMA i Transparency
International uz finansijsku podršku Američke agencije za međunarodni razvoj
(USAID).