Služba za zajedničke poslove institucija BiH (SZPIBiH) nije za ovu godinu na vrijeme nabavila dovoljne količine lož-ulja, pa su institucije usred zime ostale bez grijanja, a iz različitih razloga poništavaju se i pozivi za druge javne nabavke. To očigledno ne brine previše nadležne u ovoj službi, jer su oni zabavljeni drugim, unutrašnjim problemima u ovom organu čija je nadležnost da brine o nesmetanom funkcioniranju svih drugih državnih institucija.
Međutim, uskoro bi odgovorne za brojne nepravilnosti na koje se sumnja u ovoj službi „mogla zaboljeti glava“, jer su, kako saznaje Fokus, poslovanje i aktivnosti Službe za zajedničke poslove institucija BiH predmet istražnih radnji Državne agencije za istrage i zaštitu. Pod lupom istražitelja su, kako saznajemo, navodne nepravilnosti pri zapošljavanju, javnim nabavkama i krivotvorenju putnih naloga.
Privatna putovanja u Srbiju službenim vozilom
Iako se nedavni ulazak SIPA-e u ovaj državni organ dovodio u vezu s disciplinskim postupkom protiv Vladimira Vukše, šefa Odsjeka za pravne i opće poslove u ovoj službi, o čemu je Fokus već pisao, izgleda da su razlozi ulaska SIPA-e u Službu za zajedničke poslove institucija BiH mnogo širih i ozbiljnijih razmjera od onoga što je prvobitno plasirano u javnost.
U samoj SIPA-i na raniji upit Fokusa o tome da li su postupali u slučaju pokretanja disciplinskog postupka protiv Vladimira Vukše, na način da je SIPA saslušavala pojedine osobe iz Službe za zajedničke poslove institucija BiH u vezi s prijavom protiv Vukše, odgovorili su da “Državna agencija za istrage i zaštitu ne može davati podatke o svojim konkretnim operativnim aktivnostima”.
Pitali smo i u Tužilaštvu BiH da li su upoznati s ovim slučajem, na što su nam odgovorili da se ne mogu očitovati o pojedinačnim slučajevima.
U međuvremenu Fokus je od dobro obaviještenih izvora dobio informacije da je “okidač” za ulazak SIPA-e u Službu bila prijava protiv Dragana Šojića, direktora Službe.
Šojić je prijavljen da već tri godine svakog četvrtka službenim automobilom putuje u Srbiju kako bi posjetio suprugu koja je tamo, navodno, pobjegla od zatvorske kazne koja joj je izrečena u BiH zbog učešća u saobraćajnoj nesreći sa smrtnim ishodom.
Odsustvo s posla petkom Šojić je, prema tvrdnjama naših izvora, pravdao lažnim putnim nalozima izdavanim za destinacije po BiH, a putni nalozi za Šojića trebali su retroaktivno biti napisani i proteklih mjeseci, no to je prema našim saznanjima osujetio Vladimir Vukša, šef Odsjeka za pravne poslove, koji je skrenuo pažnju Šojiću da na određenim odlukama u vezi s tim putovanjima nema potpisa Dragana Slipca, jednog od Šojićevih zamjenika.
Prema tvrdnjama naših izvora, upravo je Vukšin stav o tome da na svim aktima Službe za zajedničke poslove institucija BiH moraju biti, uz potpis direktora, i potpisi njegova dva zamjenika doveo do toga da se sukobi s nekim zaposlenim koji su učestvovali u retroaktivnom uvođenju putnih naloga Dragana Šojića u evidencije protokola, a pri čemu je, prema tvrdnjama naših izvora, čak falsificiran i Vukšin potpis.
Pitali smo Šojića i da li je tačno da je šef Odsjeka za pravne poslove Vladimir Vukša odbio učestvovati u retroaktivnom i nezakonitom pravdanju njegovih putovanja, te da je Vukša imao prigovore jer na putnim nalozima nije bilo potpisa Šojićevog zamjenika Dragana Slipca.
Od Dragana Šojića tražili smo i komentar navoda da je do sukoba između Vukše i jedne zaposlenice iz pravne službe došlo jer je ona, navodno, krivotvorila putne naloge pod potpisom šefa pravne službe i da je do incidenta došlo kada je Vukša to otkrio, nakon čega je protiv njega pokrenut disciplinski postupak.
Na sve ove navode za koje smo tražili komentar od Šojića, dobili smo sljedeći odgovor koji potpisuje Danka Govedarica, službenica za odnose s javnošću u Službi za zajedničke poslove institucija BiH:
“Dragan Šojić, kako navodi, nije ni u kakvom sukobu sa šefom Odsjeka za pravne i opće poslove Vladimirom Vukšom, a što se tiče službenog vozila, isto koristi u skladu s pozitivnim propisima. Činjenica je da šef Odsjeka za pravne i opće poslove nema nikakve ingerencije za izdavanje putnih naloga, tako da navedena činjenica nije tačna“, šturi je odgovor iz Službe na naša detaljna pitanja.
Zanimljivo je da naši izvori tvrde da je Vladimir Vukša u bliskim odnosima s jednom tužiteljicom, te da je ona u vrijeme kada je Šojićeva supruga osuđena za saobraćajnu nesreću bila tužiteljica u tom predmetu i da je to navodno dodatni uzrok neslaganja između Šojića i Vukše.
Uprkos tome što mu se spočitava da službeni automobil koristi za privatne posjete supruzi u drugu zemlju, na upit Fokusa da se očituje o tim navodima, za Šojića su to “pitanja privatne prirode”, a što nam je i odgovoreno na upit o tome.
“S obzirom na to da su dva posljednja pitanja privatne prirode, direktor Dragan Šojić zadržava pravo da na njih ne odgovori“, navedeno je u odgovoru Fokusu iz Službe za zajedničke poslove institucija BiH.
Odgovor iz SZPIBiH: Šturi odgovor na brojna pitanja Fokusa upućena Draganu Šojiću
U odgovorima na drugi upit koji smo Šojiću poslali u vezi s ulaskom SIPA-e u Službu za zajedničke poslove institucija BiH, on je potvrdio da su službenici te agencije bili u prostorijama Službe, ali da mu “nije poznato o čemu su razgovarali s pojedinim zaposlenim”.
Slipac: Dešavaju se čudne stvari
Za razliku od Dragana Šojića, direktora Službe, koji sam procjenjuje koja su pitanja privatne prirode i selektivno odgovara na njih, njegov zamjenik Dragan Slipac otvoreno je za Fokus kazao da, prema njegovim saznanjima, SIPA provodi istražne radnje u toj instituciji i kontinuirano traži određenu dokumentaciju. Slipac je inače u Službi od prvog januara ove godine, a prije toga radio je u Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH.
“Imate nekih neregularnosti unutar same službe. Te neregularnosti sada istražuje SIPA i istražni organi. Šta će iz toga izaći, ja ne mogu prejudicirati niti znam o čemu se radi“, kaže Slipac.
Slipac je za Fokus potvrdio da on odbija dati saglasnost na bilo koji akt u Službi a za koji cijeni da nije u skladu sa zakonom. Tako je nedavno iznio primjedbe na Plan javnih nabavki za 2022. godinu, jer su u tom planu navedena pojedinačna imena zaposlenih u Službi zaduženih za svaku nabavku.
“Ako godinu unaprijed objavite ime osobe koja će provoditi javne nabavke, to je veoma rizično za pojavu korupcije, zato sam ja bio izričito protiv toga, zato što to nije u skladu sa zakonom. I Agencija za javne nabavke potvrdila je pisanim aktom da to nije u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, a nije usklađeno ni sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH“, kaže Slipac.
Plan javnih nabavki SZPIBiH: Zamjenik direktora Dragan Slipac ima primjedbu na objavu imena
Na upit Fokusa da li je on odbio potpisivati odluke o putovanjima direktora Službe Dragana Šojića, Slipac kaže da odbija potpisati bilo koju odluku ako ona nije u skladu sa zakonom.
“Ja iščitam sve odluke, ako nisu sve potpuno u skladu sa zakonom i sa kancelarijskim poslovanjem, ja neću nijednu takvu odluku potpisati. I uvijek ću stajati iza toga kad nešto ne potpišem. Ali ovdje se dešavaju neke druge čudne stvari, ja ne mogu prejudicirati, dok istražni organi ne završe, pošto već rade, ja sam tu zatekao neke nepravilnosti. Pokušao sam ukazati i ukazujem i sad, a na što će to izaći, vidjet ćemo na kraju“, kaže Slipac.
Slipac tvrdi da nije ni u kakvom u sukobu s aktuelnim direktorom Službe Draganom Šojićem, no priznaje da se zbog insistiranja na zakonitosti suočava s određenim pritiscima. Zamjenik direktora Službe za zajedničke poslove institucija BiH odbacuje ranije navode da je on potenciranjem određenih imenovanja zaustavio nabavku lož-ulja za potrebe institucija.
“Nisam u sukobu ni s kim. Ljudi sad pokušavaju izvršiti na mene neki pritisak, a ja sam tu tek došao. Ja samo pokušavam da ukažem na neke nepravilnosti i da radim po zakonu, po propisima, ono što sam naučio, radio sam u sigurnosnim službama godinama. Pokušali su mene optužiti i za lož-ulje. To je netačno, ja sam to sve demantirao, niko nije objavio“, priča Slipac.
Slipac smatra i da disciplinski postupak protiv Vladimira Vukše, šefa Odsjeka za pravne i opće poslove, ima veze s tim što se Vukša na njegov zahtjev očitovao o načinu potpisivanja akata u ovoj službi.
“Ovo je specifična služba, ovdje postoje direktor i dva zamjenika. I po zakonu i unutrašnjoj sistematizaciji, ne bi trebali akti ići bez sva tri potpisa, direktora i dva zamjenika, jer se mi na poziciji direktora rotiramo svakih deset mjeseci. Kad sam tražio od Vukše očitovanje da mi dâ tumačenje, jer on vodi pravnu službu, je li to zakonski ili nije, on je napravio jedan akt gdje je napisao da ne može nijedan dokument otići izvan Službe bez tri potpisa. Izgleda da je to bio okidač da se protiv njega neke stvari poduzimaju. Ne želim prejudicirati disciplinski postupak protiv Vukše, ali su neke stvari tu bile evidentne. Uprkos tome što nije bilo moje saglasnosti, vršena su neka zapošljavanja“, priča Slipac.
Ured za reviziju institucija BiH također je u posljednjem izvještaju ukazivao na nejasnoće u vezi s upotrebom službenih vozila i načinom izdavanja putnih naloga u Službi za zajedničke poslove institucija BiH.
“Uvidom u naloge za službena vozila utvrdili smo česte značajne dnevne loko kilometraže za pojedina vozila (90 kilometara i više), kao i prilično veće kilometraže na duže relacije (Banja Luka, Mostar, Tuzla) bez pisanih obrazloženja“, ukazali su državni revizori.
U 2020. u službu zašpsleno još 76 osoba
Inače, u Službi za zajedničke poslove institucija BiH stalno je zaposleno oko 500 osoba. Godišnji budžet ove institucije je oko 19 miliona KM, od čega oko sedam miliona ide na plate zaposlenih.
Broj zaposlenih u ovoj službi stalno raste, pa su revizori evidentirali da je i u 2020. godini, kada je obim poslova ove službe, naročito u dijelu ugostiteljskih usluga koje pružaju institucijama, bio značajno smanjen, i kada su mnogi zbog pandemije koronavirusa radili od kuće, u tom periodu ova služba zaposlila pet državnih službenika i 21 zaposlenika na neodređeno vrijeme putem javnog oglasa. Čak 50 osoba u 2020. godini primljeno je na određeno vrijeme, a ti ugovori po isteku 3 mjeseca obnavljani su više puta.
Revizori su u posljednjem izvještaju za ovu službu ukazali i na slabosti u efikasnosti provođenja procedura javnih nabavki, a to je veliki problem, jer ova služba za potrebe svih državnih institucija osim lož-ulja neophodnog za grijanje, nabavlja i hranu, piće, te higijenske i druge potrepštine.
O sumnjivim poslovima Dragana Šojića početkom ove godine pisao je i magazin “Žurnal” kada su aktuelizirali priču o Šojićevom planu da, mimo Zakona o javnim nabavkama BiH, u Istočnom Sarajevu kupi dio zgrade za dva miliona maraka od firme „Građenje“, a za potrebe institucija BiH. Fokus