Dvadeset četvrta posebna sjednica počela je danas u 12 sati, a prisustvuju joj član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda Milorad Dodik, predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović, premijer Radovan Višković, ministri u Vladi Srpske, te lideri političkih partija sa sjedištem u Republici Srpskoj.
Međunarodna zajednica pokrovitelj je bošnjačkih političkih elita i korištenjem bonskih ovlaštenja oduzimali su nadležnosti Republici Srpskoj, izjavio je Igor Žunić, šef Kluba SNSD-a, koji je u ime predlagača predstavio način prenošenja nadležnosti Narodnoj skupštini RS tokom objedinjene rasprave o vraćanju nadležnosti.
Rekao je da formiranje Savjeta za provođenje mira predstavlja kršenje ljudskih prava, čime je, kako je istakao, napravljen presedan u međunarodnom pravu.
Žunić je tokom rasprave pročitao nazive 140 zakona koji su preneseni, a koji se, kako je naglasio, ne mogu naći u Ustavu BiH, koji je uspostavljen Dejtonskim sporazumom.
"Predstavnici RS su ponekad iskreno vjerovali da će se nekad početi primjenjivati demokratski principi. Plan je da RS jednog dana ostane prazna ljuštura koja neće imati nikakve sadržine", rekao je Žunić.
Žunić je rekao da RS nije protiv BiH, već da u ovakvoj BiH nema prostor za razvoj i za život. Naglasio je da nijedan visoki predstavnik ne može biti iznad ustava, i pozvao je da se BiH riješi protektorata.
Sporazumi entiteta o prenosu nadležnosti ne mogu se predstaviti kao amandmani na Ustav BiH, što je potvrdio i Ustavni sud BiH, rekla je Zora Vidović, ministrica finansija RS, obrazlažući informaciju o prenosu nadležnosti iz oblasti indirektnih poreza na nivo BiH.
Ona je objasnila da u sporazumu koji su entiteti zaključili da uspostave Upravu za indirektno oporezivanje BiH ništa ne upućuje da su trajno prensene nadležnosti.
"Sporazumi su politički dogovori, a ne ustavne izmjene, prema tome svaki entitet može da se povuče iz svakog sporazuma, pa i sporazuma o UIO", rekla je Vidović.
Ona je zaključila da to daje za pravo RS da u skladu s Ustavom BiH izradi zakone i dokumente o vraćanju ove nadležnosti na nivo RS.
Prenošenje nadležnosti iz oblasti pravosuđa nije dovelo do povećanja povjerenja u BiH, a pokazalo se i kao loše rješenje koje je u pojedinim slučajevima kršilo ljudska prava, rekao je Anton Kasipović, ministar pravde RS, na raspravi u NS RS o prenošenju nadležnosti.
On je ukazao na neke primjere, poput retroaktivne primjene krivičnih zakona, a ukazao je i na odluku Ustavnog suda BiH iz 2001. godine o ocjeni ustavnosti postojanja Suda BiH, u kojem je Ustavni sud zaključio da nije moguće uspostaviti ovakav organ.
Kasipović je ukazao i na mišljenje jednog od članova Ustavnog suda BiH da nije moguće da postoji Sud BiH ako ga nema u Ustavu.
"Uvjeren sam da će ova NS RS prepoznati važnost ovih pitanja i vjerujem i siguran sam da joj prestoje teške odluke", rekao je on i dodao da je na narodnim poslanicima da donesu odluke za koje smatraju da su najbolje, a da će obaveza Vlade biti da ih provede.