Priča o izgradnji drinskog nasipa na području Semberije traje više od jedne decenije. Tokom katastrofalnih poplava koje su 2014. godine pogodile BiH, najveća šteta, procijenjeno je, nastala je u Semberiji i iznosila je oko 400 miliona KM.
Gradnju kočili imovinsko-pravni odnosi
Trasa nasipa kao i visina naknade za eksproprisano zemljište, godinama su bili kamen spoticanja. Mještani su bili protiv ugovorene trase, jer je ona, kako navode, prolazila preko najplodnijeg zemljišta.
“Nismo mi bili protiv nasipa, ali trasa je sporna. Oni su ucrtali trasu da ide preko sredine oranica, time nam, praktično, uzimaju najplodnije zemljište a mi od poljoprivrede živimo”, rekao je za Buku Blagiša Ilić čije je obradivo zemljište obuhvaćeno planom eksproprijacije. – “Najmanje bi štete bilo da se uradi direktno kraj vode, jer narod od te zemlje živi, ovo je mjesto poljoprivredno od koga se može hraniti pola Bosne”, dodaje Ilić.
Godinama se problem mirnim dogovorom nije uspio riješiti, a bio je to jedini uslov da kreditna sredstva Svjetske banke koja je odobrila 13,8 miliona američkih dolara za izgradnju nasipa dužine 34 kilometra, postanu operativna. Morao se tražiti novi investitor, ali i drugačiji uslovi.
Na nasip se čekalo 10 godina
Sa početkom svake nove građevinske sezone najavljivan je početak gradnje. Za to vrijeme mještani priobalnih područja svake godine sučavali su se sa štetama od poplava ,nastalih izlijevanjem rijeka i bujičnih vodotoka.
“O šteti je suvišno i pričati, jedne te iste proizvođače svake godine imamo poplavljene, što direktno utiče na njihovu egzistenciju” za Buku je ispričao Mujo Bogaljević mještanin Janje.
Postupak eksproprijacije oko 110 parcela riješen je jednim dijelom sporazumno. Mještanima je ponuđena cijena od 5.00 KM/m2, čime je iz budžeta grada Bijeljina isplaćeno 729.000 KM. Drugi dio parcela zahvaćenih eksproprijacijom, oko kojih nije postignut dogovor sa vlasnicima, rješava se sudskim putem. Time su stvoreni preduslovi za početak gradnje.
Gradnja započela na području Janje
Vlada RS-a podigla je novi kredit. I upravo na potezu Janje ovih je dana počela gradnja prvih 2,8 km drinskog nasipa od ukupno 33 km koliko bi u konačnici trebalo da iznosi dužina drinskog nasipa.
Gradnja prve faze koja se finansira kreditnim sredstvima Evropske investicione banke koštaće 2,4 miliona KM.
“Prema ugovoru koji je potpisan sa izabranim izvođačem radova, kozorcijumom Bijeljina put – Prijedor putevi, ukupna dužina nasipa predviđena potpisanim ugovorom, odnosno prvom fazom, iznosi 2.800 metara. U okviru tog projekta biće urađeno 400 metara parapetnog zida, dok će ostatak dužine od 2.400 metara biti zemljeni nasip. Izvođač je počeo radove prije dva mjeseca, iako smo potpisali ugovor prošle godine i uveli ga u radove u julu, ali sve je kasnilo jer nismo dobili građevinsku dozvolu na vrijeme. Dobili smo je u januaru mjesecu ove godine, i zato radovi kasne nekoliko mjeseci”, rekao je direktor JU “Vode Srpske” Miroslav Milovanović prilikom obilaska započetih radova.
Radislav Borovčanin predsjednik MZ Janja rekao je za Buku da je ovo značajan pomak nakon toliko godina čekanja. -“Ovaj narod čeka na nasip već duži period, posebno nakon ovih zadnjih poplava. Obećanja smo se dovoljno naslušali. Evo, čujemo da je gradnja konačno počela. Ohrabrilo je to ove ljude koji nakon svega što su preživjeli, strahuju od svake kiše”, kaže Borovčanin za Buku i podsjeća da je sa druge strane obale, na srbijanskoj strani, nasip gotovo u potpunosti završen te bi, ukoliko bi Bijeljina ostala nezaštićena, u slučaju velikih padavina štete bile trostruko veće nego 2014. godine.
Foto: Radislav Borovčanin
“Imamo situaciju da se na republičkom nivou, godišnje, sakupe višemilionski iznosi novčanih sredstava na ime vodnih koncesionih naknada. I tu je matematika jasna: po tim iznosima, po osnovu tih prihoda svake godine u RS mogao se izgraditi po jedan drinski nasip”, kaže gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović koji je izrazito skeptičnost da će aktuelni radovi riješiti problem- “Čitava dionica drinskog nasipa u dužini od 33 km i ova prva koja je započeta da se radi u dužini od oko 3km, apsolutno neće moći da zaštiti Janju, niti bilo koju drugu mjesnu zajednicu, jer struka smatra da je nasip trebao biti građen od početka ulaska rijeke Drine na teritoriju Bijeljine” , kaže Petrović.
Mještani Janje: “Dugo smo čekali na ovo”
Nasipom će,kako je navedeno, od izlivanja Drine biti zaštićeno oko 30.000 domaćinstava, nekoliko stotina privrednih objekata i više od 20.0000 hektara obradivog zemljišta.
“Ovo što se sada dešava pozitivna je priča. Dugo smo čekali na ovo. Obaloutvrda će da zaštiti naše usjeve i naša domaćinstva. Ali, ostaje nam drugi problem- da bi smo bili potpuno zaštićeni, na području Janje treba da se iskopa dosta kanala koji su ostali neiskopani još od 1985. kada je za vrijeme komasacije zemlja uzimana, a potrebno je i da nasip se izgradi uzvodno do sela Johovac”, rekao je za Buku Mujo Bogaljević mještanin Janje.
Foto: Mujo Bogaljević
Projekat izgradnje prve faze drinskog nasipa trebao bi biti završen do kraja 2024. godine. U narednom periodu će se, kako navode iz JU “Vode Srpske” nastaviti sa obezbjeđivanjem sredstava za dalje radove.
Podsjetimo, tokom katastrofalnih poplava 2014. godine u Semberiji je poplavljeno više od 40 odsto teritorije grada, 45.000 domaćinstava i preko 30.000 hektara poljoprivrednog zemljišta.