U srcu Podrinja, u Konjević Polju – mjestu koje je kroz decenije nosilo i teret i ponos, nikla je priča koja danas služi kao primjer šta znače vizija, upornost i prava podrška. Priča o poljoprivrednoj zadruzi AgroFood priča je o ljudima koji nisu pristali da odu. Koji su odlučili da ostanu i grade.
Danas, ovo gazdinstvo obuhvata preko 3,5 hektara, ima 15 savremenih plastenika, vlastitu hladnjaču, pametno navodnjavanje i ozbiljan tržišni kapacitet. A prije samo nekoliko godina sve je bilo tek ideja, volja i skroman početak.
U središtu te priče stoji Senad Omerović, vlasnik i direktor AgroFooda. Za BUKU priča kako je sve počelo.
“To su bili skromni počeci, plastenik po plastenik, sve iz vlastitih sredstava. Nismo imali ništa. Neki projekti su prošli, neki nisu. Ali mi nikad nismo odustajali. Dali smo maksimalno svoje učešće gdje god smo mogli. I onda su došli projekti Evropske unije. Tada je sve krenulo ozbiljno naprijed”, kaže Omerović.
Pametno navodnjavanje kao prekretnica
Jedan od ključnih trenutaka u razvoju AgroFooda bio je projekat “Smart Irrigation” koji je finansirala Evropska unija kroz EU4Agri i Business Recovery programe. U pitanju je sistem pametnog navodnjavanja koji omogućava potpuno automatizovano puštanje vode na parcelama putem mobilnog telefona.
“Prije smo vukli creva, trčali s bačvama, ručno otvarali svaki red. Danas imamo stanicu sa senzorima vlage i temperature, koja nam u realnom vremenu šalje podatke. Na osnovu toga odlučujemo kada i gdje da puštamo vodu. To je tehnologija koja štedi vrijeme, novac, vodu i podiže proizvodnju na potpuno novi nivo,” kaže za BUKU Omerović.
Hladnjača kapaciteta 30 tona kao garant opstanka
Drugi veliki skok bio je izgradnja hladnjače. Na temperaturama koje ljeti prelaze 35 stepeni, bez profesionalnog skladištenja povrće bi propalo.
“Zamislite da imate 30 tona paradajza, krastavaca, paprike usred ljeta, a nemate gdje da ih čuvate. Sve bi propalo. Hladnjača nam je omogućila da sačuvamo kvalitet i planiramo isporuke. Bez nje, ne bismo mogli opstati,” kaže za BUKU Emina Salihović, diplomirani agronom i jedna od ključnih osoba u AgroFood timu.
Emina je u AgroFoodu od samog početka, kada su, kako kaže, “imali samo volju”.
“Kroz EU projekte uradili smo i utopljavanje plastenika, nabavili dodatni plastenik za rasadničarsku proizvodnju, rekonstruisali sistem grijanja. To grijanje je presudno za mlade biljke. Ako temperatura padne ispod 5 C, može doći do 100% štete.”
Danas AgroFood proizvodi presadnice povrća na 2.000 kvadratnih metara od paradajza, paprike i patlidžana, do jagoda, začinskog bilja i cvijeća.
Tržište koje raste
AgroFood više nije lokalni proizvođač. Danas isporučuje presadnice u regiju Bijeljine, Brčko, Banjaluku, Goražde, Glamoč, a gotovi proizvodi odlaze firmama FanCommerce iz Visokog i Bingo City Centar -Tuzla.
“Naš cilj je konkurentnost. Zato proizvodimo široku paletu kultura — da bismo imali ponudu tokom cijele sezone. Imamo i krompir, kukuruz šećerac, domaću solotu. Idemo stalno naprijed, priča za BUKU Omerović”
Vizija uz obnovljive izvore energije
AgroFood danas ne sanja male snove. Novi cilj je prelazak na obnovljive izvore energije.
“Trenutno koristimo drvenu kotlovnicu za grijanje. Ali to nije dugoročno rješenje. Planiramo uvesti solarne panele i toplotne pumpe. To će smanjiti troškove, očuvati okoliš i dodatno podići održivost proizvodnje”, kaže za BUKU Omerović.
Borba sa nedostatkom radne snage
No, nisu svi problemi tehnički. Najveći izazov je radna snaga. Veliki odliv stanovništva predstavlja problem za proizvodne pogone.
“Radne snage nema. Mladi odlaze, stariji ne mogu. Oni koji ostaju žele bolje plate, bolje uslove. I to je opravdano. Zato i uvodimo nove tehnologije, da makar pokušamo nadomjestiti taj nedostatak. Ali bez ljudi nema budućnosti,” iskreno kaže Omerović.
Projekti Evropske unije nisu AgroFoodu dali samo sredstva. Dali su im priliku da ostanu i rastu u zemlji koja se bori sa odlascima, siromaštvom i klimatskim izazovima.
“Evropska unija nam je pomogla više nego iko. Svaki projekat je imao smisla. Nije to samo novac. To je povjerenje, šansa, partnerstvo. I zato ćemo nastaviti aplicirati, pratiti nove pozive i razvijati se još više. Svi ti projekti su nas činili jačima. Bez njih, mi bismo možda danas još uvijek radili na par stotina kvadrata, bez hladnjače, bez tržišta, bez šanse. Ovako, imamo budućnost. Imamo viziju. I znamo gdje želimo biti za 50 godina”, zaključuje za BUKU Omerović.
AgroFood iz Konjević Polja danas nije samo poljoprivredni kompleks. To je ogledalo kako se vizija i upornost spajaju s podrškom iz fondova Evropske unije. To je dokaz da se i iz mjesta koja su često zaboravljena može krenuti u veliki, snažan, održiv rast.