O neaktivnosti većine zastupnika Zastupničkog doma
Parlamentarne skupštine BiH pisali smo prije nekoliko dana. Nekoliko frapantnih
podataka smo iznijeli, poput onih da u zgradu državnog Parlamenta na sjednice
dolazi nekoliko zastupnika koji su tu samo fizički. Naime, čak pet zastupnika
za 3.5 godine mandata nije uputilo niti jednu inicijativu niti je postavilo
barem jednu pitanje. A tu je i grupa zastupnika koja je postavila tek nekoliko
pitanja i ostala bez ijedne inicijative.
Ni sam fizički dolazak nije bio toliko zastupljen kao
prethodnih mandata, s obzirom da su državni zastupnici u ovom mandatu održali
skoro duplo manje sjednica nego u mandatu 2014. – 2018. Ništa bolja situacija
nije ni u Domu naroda, gdje se tek nekoliko delegata javlja za riječ, kada
sjednica uopšte bude i održana.
Naknada za odvojeni život
od građana
Sve to je skupo plaćeno iz budžeta institucija Bosne i Hercegovine,
a za one koji to još ne znaju, to je budžet kojeg pune poreski obveznici ove
zemlje.
Dakle, radili ili ne radili, parlamentarci primaju pune
plate i sve moguće beneficije. Nekada čak fascinira i kreativnost koja je bila
potrebna da se izmisle sve naknade koje postoje. Dakle, pored plata koje
uglavnom iznose od 4.000 do 4.700 KM i
toplog obroka, tu su i naknade poput paušala, naknade za smještaj, prevoz,
upotreba vozila, dnevnice, reprezentacije i pazite sad, odvojeni život.
A da upravo vode odvojeni život od građana Bosne i
Hercegovine pokazali su bezbroj puta. Primali novac i kada su blokirali rad
Parlamenta, a redovno su odbijali sve moguće inicijative i prijedloge zakona
kojima bi se parlamentarcima smanjile plate ili ukinule pojedine privilegije.
Ni doba pandemije kada su se privreda i građani susreli s velikim gubicima,
otkazima na poslu, gašenjem kompanija, nije ih moglo smekšati pa da barem u to
vrijeme ekonomske krize pokažu da imaju malo osjećaja pripadnosti narodu koju
preživljava bh. svakodnevnicu.
Tako su do sada uspješno odbili dva pokušaja da im se smanje
otpremnine za odlazak u penziju. Priča oko smanjenja otpremnina počinje u
januaru 2019. godine, kada je izmjene Zakona o plaćama i naknadama u proceduru
uputio državni zastupnik Naše stranke Damir Arnaut. Tek godinu poslije je došao
na dnevni red, a prijedlog da se otpremnine sa 35.000 KM smanje na 10.700 KM je
oboren sredinom januara 2020. godine. Nakon kritika javnosti, neki zastupnici
su počeli tvrdili da su greškom glasali protiv smanjenja otpremnina, pa je
Arnaut opet u proceduru uputio isti prijedlog zakona.
Zastupnici u Zastupničkom domu su prijedlog usvojili u maju
2020. godine, ali su u septembru iste godine delegati Doma naroda PSBiH
glasovima po četiri delegata SNSD-a i HDZ-a zaustavili smanjenje otpremnina.
Radmanović rekorder
Ni u posljednjoj godini mandata ovog saziva Parlamenta
zastupnik Arnaut nije odustao, pa je prijedlog izmjena zakona opet uputio u
proceduru, a zastupnici su ga podržali na jučerašnjoj sjednici.
Od 39 prisutnih zastupnika, 25 je glasalo za smanjenje
otpremnina, protiv je bilo devet, dok ih je pet bilo suzdržano.
Protiv su bili SNSD-ovi zastupnici Nebojša Radmanović,
Snježana Novaković Bursać, Dragan Bogdanić, Sanja Vulić i Ljubica Miljanović,
HDZ-ovi Predrag Kožul i Borjana Krišto, te zastupnici Srpskog kluba Jakov Galić
i Obren Petrović.
Suzdržani su bili Halid Genjac (SDA), Nenad Stevandić
(Ujedinja Srpska), te HDZ-ovi zastupnici Nikola Lovrinović, Mijo Matanović i
Darijana Filipović.
Najviše novca za odlazak u penziju, prema informacijama
CIN-a, naplatio je Nebojša Radmanović, koji je 2014. godine naplatio 34.130 KM.
CIN je također ranije objavio da je za 11 godina 15 funkcionera Parlamenta BiH
primilo 440.000 KM na osnovu otpremnine za odlazak u penziju. Većina njih je
nakon uzimanja otpremnine nastavila raditi u Parlamentu, a među njima su, osim
Radmanovića, i Jakov Galić, Bariša Čolak, Sredoje Nović i Dušanka Majkić.
Penzioneri čine više od
pola gornjeg doma državnog Parlamenta
Arnaut podsjeća i da su se u prethodnih nekoliko mjeseci
penzionisali i dobili otpremninu članovi Kolegija Doma naroda PSBiH Bakir
Izetbegović (SDA), Dragan Čović (HDZ) i Nikola Špirić (SNSD), te postavlja
pitanje da li trebamo čekati da svi parlamentarci vladajuće koalicije
SDA-HDZ-SNSD dobiju otpremninu od 30.000 KM, pa da je onda smanjimo na 11.000.
“Penzioneri tako sada čine više od pola gornjeg doma
državnog Parlamenta, što bez sumnje dodatno doprinosi masovnom odlivu mladih
ljudi iz Bosne i Hercegovine. Ako HDZ i SNSD glasaju protiv, kao što
su uradile njihove kolege u Predstavničkom domu, zakon će pasti i SDA će
snositi jednaku odgovornost jer im je upravo ona omogućila taj kontrolni paket.
Nakon obaranja evropskih zakona, odbijanja podrške Ukrajini, osude Inzkovog
zakona, usvajanja aparthejdskih rješenja, ovo će biti dodatni i vrlo skup dokaz
da tri nije jednako četiri”, kaže
Arnaut.
Ako je suditi po glasanju u Zastupničkom domu, smanjenje
otpremnina će opet biti oboreno u Domu
naroda isto kao što je ranije bilo zaustavljeno i smanjenje plate
parlamentarcima za 20 posto, ukidanje reprezentacije i odvojenog života.
Za one koji ne znaju, podsjetit ćemo na frapantan podatak da
su političari u BiH među najplaćenijim u Evropi ako se u obzir uzme životni
standard građana i prosječna plata. Primjera radi, političar u Njemačkoj može
naplatiti maksimalno dvije prosječne plate.