Set zakona koji trenutno razmatra NSRS treba da se povuče iz
procedure, treba svima da bude jasno da država uključuje RS i da je
zajednička budućnost Bosne i Hercegovine kao države i RS, jedna je od
poruka članova Evropskog Parlamenta iz reda Zelenih/EFA-e i člana
njemačkog Bundestaga nakon radne posjete Bosni i Hercegovini, koja je
održana u svjetlu predstojećih izbora, opće demokratske situacije u
zemlji i promijenjenih geopolitičkih realnosti na Zapadnom Balkanu nakon
ruske agresije na Ukrajinu, javlja Anadolu Agency (AA).
Delegacija
koju čine MEP Tineke Strik (NL) i Viola von Cramon (DE), kao i MP Boris
Mijatović (DE) jučer i danas učestvovali su u razgovorima sa zvaničnim
institucijama, političkim strankama, organizacijama civilnog društva i
drugim akterima u Sarajevu, Banjaluci i Prijedoru. U Prijedoru su
posjetiti Omarsku i odali počast žrtvama rata u Bosni i Hercegovini.
Na
kraju ove radne posjete Tineke Strik, Viola von Cramon i Boris
Mijatović govorili su danas na zajedničkoj konferenciji za medije u
prostorijama Delegacije Evropske Unije u Bosni i Hercegovini.
Zastupnica
Strik kazala je na konferenciji za novinare da građani Bosne i
Hercegovine zaslužuju društvo u kojem će svi imati jednaka demokratska
prava, gdje će svi osjećati zaštićeni od strane nezavisnog pravosuđa i
nezavisnih medija.
“To je naš glavni cilj, da dođemo ovdje u Bosnu
i Hercegovinu i pružimo podršku svima koji predstavljaju pozitivne
reformske snage u Bosni i Hercegovini”, kazala je Strik.
Dodala je
kako je jasno da se Bosna i Hercegovina nalazi u situaciji političke
krize, te kako nema načina da se to kaže na ljepši način. Ona je ukazala
na zakone koji se razmatraju u Narodnoj skupštini RS-a oko povačenja
nadležnosti, te jasno poručila da je to “velika prijetnja za
teritorijalni integritet i budućnost Bosne i Hercegovine kao države”.
Istakla
je kako nerad državnih institucija predstavlja veliki problem u
kontekstu onoga što su potrebe Bosne i Hercegovine i njenih građana.
“Tri
zakona koja se tiču borbe protiv korupcije i dalje nisu usvojena na
nivou Bosne i Hercegovine, što je očigledno prepreka i predstavlja
veliku smetnju u kontekstu potrebe da se nastavi borba protiv
korupcije”, poručila je Strik.
Ukazujući na trenutnu geopolitičku
situaciju, uključujući invaziju Rusije na Ukrajinu, Strik je kazala da
će Evropsko vijeće ovih dana razgovarati o statusu kandidature Ukrajine i
Moldavije u EU-u.
“Jako je bitno da se tu ne zaboravi na zemlje
Zapadnog Balkana. Mi se zalažemo za stvarnu, konkretnu, perspektivu
građana Zapadnog Balkana koji je jako dugo čekaju da vide kredibilnu
podršku od strane EU-a u tom procesu. To će im dati ekonomski
prosperitet, više sloboda, bolju situaciju u oblasti vladavine prava i
manju izloženost stranom uticaju zemalja poput Rusije i Kine. Potrebno
je reći da se paralelno sa Ukrajinom i Moldavijom nastavljaju razgovori o
situaciji u kojoj se nalaze Sjeverna Makedonija i Albanija. Upravo zbog
toga ne smijemo da zaboravimo Bosnu i Hercegovinu”, kazala je Strik.
Strik
je podvukla također kako ne mogu ignorisati političku krizu u Bosni i
Hercegovini, te kako su upozorili političare da upravo oni predstavljaju
prepreku i da usporavaju cijeli proces napretka BiH prema članstvu u
EU.
“Mi smo im objasnili koliko je neophodno, u kolikoj mjeri mi
želimo da EU odobri status kandidata ukoliko se ispune određeni
konkretni uslovi koji su postavljeni pred Bosnu i Hercegovinu. Ovaj set
zakona koji trenutno razmatra NSRS treba da se povuče iz procedure,
treba svima da bude jasno da država uključuje RS i da je zajednička
budućnost Bosne i Hercegovine kao države i RS, nešto što treba također
svima biti jasno”, poručila je Strik, te dodala:
“Vidimo dosta
toga što se ovdje odvija onako kako bi trebalo, ali se stvarno nadamo da
će oktobarski izbori predstavljati jednu dodatnu mogućnost promjena,
mogućnost prostora da se ne okreće stalno u prošlost koja dijeli društvo
u Bosni i Hercegovini, već da se okrene prema budućnosti.”
Viola
von Cramon-Taubadel, također iz Evropskog parlamenta, podvukla je kako
bi voljeli što prije vidjeti Bosnu i Hercegovinu kao dio EU-a.
“Radim
na pitanjima koja se tiču Ukrajine već 27 godina i moram da kažem da
sam bila iznenađena izjavama nekih koji donose odluke u Bosni i
Hercegovini i koji sebe nazivaju neutralnim ali koji ne osjećaju potrebu
da kažu nešto o tom ratu koji je inicirala Rusija, tom krvavom ratu”,
kazala je Cramon-Taubadel, te nastavila:
„Neophodno da se zapita
gdje vi (Bosna i Hercegovina, op.a.) stvarno stojite kada govorimo o
ovom krvavom ratu koji je Rusija pokrenula jer želi jednostavno da ukine
Ukrajinu, da je unište, da je nestane sa mape. Jučer smo bili u Banja
Luci i razgovarali smo s nekim od predstavnika RS-a i malo je bilo
šokantno čuti neke stvari.“
Cramon-Taubadel je dodala kako su spremi dati status kandidata Bosni i Hercegovini, naravno pod konkretnim uslovima.
Član
Bundestaga Boris Mijatović također je kazao kako žele vidjeti zemlje
regiona na putu prema EU-u, posebno istaknuvši Bosnu i Hercegovinu, čiji
je integritet potrebno održati.
„Pokušavamo se više fokusirati na
ovu regiju. Mi kao Evropa trenutno jesmo dosta ujedinjeni, jer smo pod
prijetnjom ruske agresije, koja jednostavno ne može da dozvoli bilo
kakve kalkulacije. Ne zna se gdje će se Putin zaustaviti, vjerovatno ni
on sam to ne zna. Zbog toga moramo da se zauzmemo zajedno i odupremo
agresiji. Trebamo da izrazimo solidarnost sa Ukrajinom i svim zemljama u
blizini Ukrajine koje su također u ovom trenutka možda jesu pod
prijetnjom“, naveo je Mijatović.
Mijatović je rekao i kako,
nažalost, u Bosni i Hercegovini i dalje ne vidi dovoljnu volju da se
pozabavi svojim problemima iz prošlosti.
Na pitanje novinara
koliko je realno očekivati kandidatski status za Bosnu i Hercegovinu,
Strik je dogovorila kako je teško da se to očekuje:
“Vidjela sam
samo nacrt zaključaka, ali taj dio koji se tiče Zapadnog Balkana još
uvijek nije bio popunjen tako da se o tome još pregovara. Nadam se da će
Zapadni Balkan biti pomenut u ovim zaključcima, ali moram reći da se
bojim da će to vjerovatno biti neko apstraktno pominjanje zemalja
Zapadnog Balkana. Ne očekujem da ćemo čuti neku konkretnu poruku,
vjerovatno će se reći nešto u stilu da mora da se nastavi da se radi na
daljem napretku.”
U vezi s incidentom u Prijedoru, koji su mediji
već prenijeli, Strik je pojasnila kako su imali zakazan sastanak s
načelnikom Prijedora, na kojem su trebale biti prisutne porodice žrtava
rata iz tog grada u BiH. Prema njenim riječima, kada su tamo stigli
rečeno im je da na sastanak mogu ući samo oni, bez porodica žrtava, što
je, kako je kazala, za njih bilo neprihvatljivo i odbili su održati
sastanak.
Na pitanje da prokomentarišu sastajanje člana
Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika sa ruskim
predsjednikom Vladimirom Putinom, kao jedinim političarem s područja
Evrope koji je to učinio od početka invazije na Ukrajinu, te činjenicu
da nije bilo reakcije Evropske komisije, Strik je odgovorila:
„Nama
je žao što nije bilo reakcije, osuđujemo taj sastanak koji se desio.
Osuđujemo takav bliski kontakt između gospodina Dodika i gospodina
Putina. Također može da se vidi da i gospodin (op.a. lider HDZ BiH
Dragan) Čović ima tu jednu upitnu poziciju. Upravo zbog toga mislimo da
je jako bitno da EU, a i Komisija bude dosta jasna da bi se osiguralo da
ne dođe do toga da još neko bude zaveden i ode na stranu na kojoj je
gospodin Dodik.“