Još jedan pokušaj da se
konkretno pomogne privredi u Bosni i Hercegovini je propao. No, oni koji
detaljnije prate politiku u ovoj zemlji nisu iznenađeni. Naprotiv, iznenađenje
je kada bh. vlasti donesu neku odluku od koje će koristi imati građani.
Prijedlog izmjena Zakona o
PDV-u prije nekoliko dana je dobio podršku Zastupničkog doma Parlamentarne
skupštine BiH i ostalo je da izmjene zakona podrži i Dom naroda.
Međutim, problem je u tome
što je prijedlog zakona doživio značajne izmjene u odnosu na prvobitnu formu u
kojoj su ga predložili zastupnici SDS-a Mladen Bosić i Darko Babalj.
SNSD amandmanom zakon
učinio lošim
Prvobitni prijedlog zakona je
sadržavao stavku koja omogućava da se privrednicima u BiH omogući pomjeranje
roka plaćanja PDV-a sa 10. na kraj mjeseca, ali je ova stavka izbrisana iz
prijedloga nakon što je SNSD uložio amandman, a potom nadležna komisija
Zastupničkog doma amandman kojim se briše pomenuta stavka i prihvatila.
SNSD je tražio da se odustane
od pomjeranja roka plaćanja PDV-a s 10. na kraj mjeseca pod izgovorom da je
negativno mišljenje na takav prijedlog dala Uprava za indirektno oporezivanje
BiH (UIOBiH).
Iz ove institucije su
pokušali objasniti zbog čega su dali negativno mišljenje.
“U cilju osiguranja makroekonomske
stabilnosti i fiskalne održivosti BiH, entiteta i Brčko distrikta BiH (a
daljnjim slijedom i lokalnih zajednica), Uprava za indirektno oporezivanje vrši
kontinuiranu naplatu i raspodjelu indirektnih prihoda, koji čine oko 80%
ukupnih budžetskih prihoda. Zbog važnosti prihoda od indirektnih poreza, od
kojih se finansiraju svi nivoi vlasti, kao i činjenice da se raspodjela prihoda
korisnicima vrši svakog radnog dana, upravo proizilazi pomenuta stabilnost i
održivost. Eventualno pomjeranje roka za plaćanje PDV-a sa 10. u mjesecu na
kraj mjeseca, a uz istovremenu obavezu izvršenja zahtijevanih povrata PDV-a
obveznicima, otvara mogućnost ugrožavanja blagovremene naplate i raspodjele
javnih prihoda od indirektnih poreza, a samim tim i makroekonomske stabilnosti
i fiskalne održivosti. Naime, član 1. navedenog prijedloga, prema obrazloženju
razloga izmjene usmjeren je na to da se omogući primjeren rok za podnošenje PDV
prijava u cilju olakšanja ispunjenja obaveze i smanjenju pritiska na radnike u
knjigovodstvu, zasniva se samo na pomjeranju roka za podnošenje prijava umjesto
,,do 10-tog u mjesecu‘ na kraj mjeseca, pri čemu se ovakvim prijedlogom
zanemaruje da se navedenom odredbom pomjera i rok za plaćanje PDV-a. U vezi sa
navedenim bitno je napomenuti da bi ovakvim prijedlogom došlo do značajnog
pomjeranja (odgode) u naplati javnih prihoda, a kako odredba člana 52. stav (6)
Zakona o PDV-u ostaje neizmijenjena, te bi povrat PDV izvoznicima i dalje bio u
roku od 30 dana od dana podnošenja PDV prijave”, ističu iz UIOBiH.
Dodaju kako empirijski podaci
pokazuju da obveznici u velikom broju
slučajeva podnose prijavu i prije 10-tog u mjesecu, te time i dobijaju povrat
ranije.
“Ovakav disbalans u značajnoj odgodi
roka naplate javnih prihoda uz istovremenu obavezu izvršenja povrata (za
prijave podnesene značajno prije isteka roka za podnošenje i plaćanje) bi mogao
dovesti do otežanog izvršenja zakonske obaveze povrata PDV-a obveznicima”,
zaključili su iz UIOBiH.
Ipak, ovakvo objašnjenje nije
fasciniralo niti poslodavce, niti ekonomiste. Naprotiv, razočarani su stavom
Uprave za indirektno oporezivanje.
Vlast potiče odlazak ljudi iz zemlje
Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca
Republike Srpske, kaže da poslodavci od vlasti ne traže nešto tek tako, već da
prvo analiziraju, pa tek onda iznose prijedloge.
“U svakom slučaju radi se o jednom
rigidnom pristupu Uprave za indirektno oporezivanje koji je koji je
razočaravajući za poslovnu zajednicu. Radi se o tehničkom pitanju koje je
trebalo riješiti, da bi se olakšalo administracijama da obaveze prema UIOBiH
završavaju blagovremeno i da nemamo taj problem prikupljanja faktura u prvih 10
dana. Smatramo da je to trebalo usvojiti”, ističe za Buku Aćić.
Prema njegovim riječima, odbijanjem
pomenutog prijedloga se urušava konkurentnost domaće ekonomije.
“A takvo urušavanje ekonomije na
kraju potiče i odlazak ljudi vani iz zemlje. Mi imamo još sigurno adresiranih
stotinjak prijedloga za promjenu Zakona o indirektnom oporezivanju i takav
rigidan pristup Uprave za indirektno oporezivanje nas dovodi u poziciju da će
se to negativno odraziti na poslovanje subjekata u Bosni i Hercegovini”,
upozorava Aćić.
Igor Gavran, ekonomski stručnjak, također je
razočaran stavom Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
“Nije ništa novo da Uprava za
indirektno oporezivanje odbija praktično sve prijedloge za bilo kave izmjene i
da je nekako generalni stav Uprave, a koji se može shvatiti iz svih dosadašnjih
reakcija, da bi Zakon kakav jeste trebao zauvijek da bude neizmijenjen i da oni
nikada u budućnosti ne bi trebali da promijene bilo šta, što je samo po sebi
vrlo čudno. S druge strane, Uprava i njeno mišljenje ne bi trebalo biti
relevantno jer su oni organizacija koja provodi zakona, oni nisu kreatori
propisa, oni ne odlučuju kakvi će propisi biti i mislim da se generalno pridaje
previše pažnje njihovim reakcijama, koje nisu ni potkrijepljene bilo kakvim
brojevima”, govori Gavran za Buku.
Paušalni izgovori bez podataka
Potom se osvrnuo na razloge koje je
naveo UIOBiH.
“Daju se teške, ekstremne tvrdnje o
makroekonomskoj destabilizaciji kompletne zemlje ili ekonomije, a da se uopšte
ne govori o jednom jedinom broju. Govori se paušalno o tome kako oni koji traže
povrat poreza predaju zahtjeve i ranije, kako bi moglo doći do problema i
padova, ali se ne govori o iznosima. S druge strane, znamo svi, a time se i
UIOBiH hvali da su javni prihodi budžeta rekordni i svaki mjesec praktično daju
nova saopštenja kako su prihodi još veći od očekivanih. Također, potpuno je
nevjerovatno da bi do 20 dana odgode očekivanih obračuna i prihoda, u situaciji
kada su prihodi inače rekordni, moglo dovesti do poremećaja, a pogotovo do neke
destabilizacije”, riječi su ekonomiste.
On konstatuje kako su povrati PDV-a
daleko manji od naplate, te da to nije kvalitetan argument Uprave za indirektno
oporezivanje.
“Da je drugačije, imali bi negativan
saldo kada je riječ o PDV-u, a nemamo ga. Dakle, svi ti povrati PDV-a nisu ni
izbliza uporedivi s naplatom prihoda. Također, vrlo je upitno da li Uprava sve
povrate izvršava tako brzo i munjevito kako bi se iz ovog saopštenja moglo
zaključiti, kada su se mnoge firme često žalile da onog momenta kada zatražite
povrat PDV-a, da dobijete inspekciju. Zatim, kada se govori o odgodi od 20
dana, to ne znači da bi sve firme čekale taj zadnji dan za obračun i naplatu,
već tih 20 dana odgode ima, prije svega, smisao da se privrednicima omogući
naplata što većeg broja faktura i da je onda faktički što manja šteta za
privrednika koji plaća PDV. Važan je podatak da po sadašnjem sistemu veliki
broj faktura ostaje nenaplaćen i privrednik praktično iz svog novca, kojeg nije
naplatio, plaća tu obavezu, a kasnije ta faktura može ostati i nenaplaćena ili
će se privrednik zaduživati i koristiti sredstva iz drugih izvora da bi
premostio dok mu neko plati”, jasan je Gavran.
Najteži poreski model za privredu je
u BiH
Podsjeća kako Bosna i Hercegovina ima
jako duge periode plaćanja, te da je puno obaveza koje se ne plaćaju na
vrijeme.
“Situacija na tržištu nije povoljna,
mnoge firme su u lošoj situaciji, imamo i period krize, tako da je nerealan naš
sistem koji očekuje da se do 10. u mjesecu sve naplati i da onda privrednik
praktično samo prosljeđuje novac koji ima”, podvlači ekonomista.
Napominje kako ove prijedloge
poslodavci ne daju napamet, te naglašava kako ih predlažu na osnovu prakse
zemalja sa mnogo uspješnijim ekonomijama i mnogo uspješnijim poreskim upravama
gdje se obračuni i naplata PDV-a često vrše i kvartalno.
“Negdje se to radi svako dva mjeseca,
negdje kvartalno, a naš model je jedan od najrigidnijih i najtežih za privredu
s negativnim efektima. Ja bih jedino razumio da je Uprava za indirektno
oporezivanje kazala da joj je prihvatljivo da se ova izmjena ne dešava odmah, već
da se dešava postepeno. Da li bi to bilo da se svakog mjeseca pomjera za pet
ili deset dana, ili za jedan dan, o tome se može razgovarati i privrednici bi
sasvim sigurno bili zadovoljni i sa postepenom primjenom. I takav argument bih
mogao da prihvatim, da se promjena ne dešava u prvom mjesecu, već da pomjeranje
ide nekim tempom i mislim da bi se taj tempo mogao završiti do kraja godine, da
nema potrebe da se razvlači na duži period”, kaže Gavran.
Pomjeranje praga im nije smetalo
Osim što je stav UIOBiH kod našeg
sagovornika izazvao razočarenje, prisutno je i čuđenje s obzirom da nije
postojala reakcija Uprave za indirektno oporezivanje na stavku koja je u
Parlamentu BiH prihvaćena prilikom izmjena Zakona o PDV-u.
“Čudno je kako Uprava nije reagovala
na prijedlog za pomjeranje praga za ulazak u PDV sistem s 50.000 na 100.000 KM,
jer to pomjeranje praga znači zaista manje prihoda u budžet. Pomjeranje
praga znači manje obveznika, manje onih u sistemu PDV-a, manje prihoda i na to
uopšte ne reaguju, iako bih stvarno shvatio argumente protiv te mjere. Međutim,
to izgleda Upravi nije problematično, što mi je vrlo čudno, ako se brinu za
naplatu prihoda”, zaključuje ekonomski stručnjak.
Da bi poslodavci prihvatili da se
pomjeranje roka plaćanja PDV-a primjenjuje postepeno sasvim je jasno, jer su
prije nekoliko godina upravo i zagovarali ideju kojom bi se pomjeranje roka
primjenjivalo tako što bi se u prvom mjesecu pomjerilo sa 10. na 11. i tako
svaki naredni mjesec po jedan dan dok se ne bi došlo do kraja mjeseca. Međutim,
i ova blaža varijanta je svojevremeno naišla na blokade u Parlamentu BiH i
UIOBiH i nije prihvaćena.
“U suštini, ovo sve samo govori
koliko je Uprava za indirektno oporezivanje spremna da izađe u susret
poslodavcima. Ako je ovo zaista problem za fiskalni sistem Bosne i Hercegovine,
odnosno za likvidnost, Uprava je mogla predložiti da svaki mjesec naprimjer
pomjeramo rok za dva dana, i stigli bi do cilja u dogledno vrijeme”, zaključuje
Aćić.