Agencija za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi BiH (BHANSA) suočava se s ozbiljnom finansijskom krizom nakon što je Eurocontrol, po nalogu belgijskog suda, blokirao sredstva koja BHANSA treba primiti za usluge upravljanja vazdušnim prostorom, potvrđeno je iz ove institucije.
Kako navode iz BHANSA, blokada je posljedica arbitražne presude iz 2022. godine u korist slovenske firme Viadukt, iako ova kompanija nije direktno povezana s poslovanjem BHANSA. Ipak, posljedice po rad Agencije su duboke i ozbiljne.
Blokada sredstava onemogućava normalno poslovanje, a prihodi od rutnih naknada – koji čine čak 90 posto budžeta BHANSA – trenutno su nedostupni.
Prema informacijama do kojih je došla BUKA, zbog novonastale situacije već je smanjena plata za prethodni mjesec za 20%, dok je izvjesno da će plate za april biti umanjene i do 50%.
Sve ovo čini se kako bi se zadržao koliko-toliko normalan režim rada u ovim uslovima.
Kako su istali iz Agencije, mjere su donesene uz konsultacije s predsjednicima sindikata, kako bi se osigurala transparentnost i zakonitost procesa te zaštitila prava zaposlenih.
–Situacija u Bosni i Hercegovini dodatno je destabilizovana, a posljednja događanja povezana s pljenidbom dovela su BHANSA-u u sami centar zbivanja – poručili su iz BHANSA.
Uprkos teškoj situaciji, Agencija izražava uvjerenje da će prebroditi krizu i izaći iz nje jača i otpornija. Menadžment se zahvalio svim zaposlenicima na razumijevanju, strpljenju i predanosti koje svakodnevno pokazuju, naglašavajući da je njihova podrška ključna u ovim izazovnim trenucima.
Na kraju, iz BHANSA su pozvali nadležne institucije da prepoznaju hitnost problema i pronađu adekvatno rješenje koje će omogućiti nesmetan nastavak rada, zaštitu radnih mjesta i očuvanje međunarodnog ugleda BiH u oblasti civilnog vazduhoplovstva.
Podsjetimo, da je juče zbog veta iz Federacije BiH, na sjednici Fiskalnog vijeća odbijena mogućnost naplate duga iz sredstava Centralne banke BiH.
Ministar finansija i trezora Srđan Amidžić komentarisao je na sjednici odbijanje njegovog prijedloga o isplati duga “Viaduktu” Republike Srpske u iznosu od 110 miliona KM.
“Ruke su nam vezane. Ja sam na prošloj sjednici Savjeta ministara ponudio jedino moguće zakonsko rješenje koje danas nije prihvaćeno”, rekao je Amidžić.
Dodao je da RS ne spori dug koji je napravio, ali traži reciprocitet u tretmanu.
Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić ističe kako pitanje budućnosti BHANSA-e i njene kontrole nad bh. zračnim prostorom ne može biti nevažno ni za koga u Bosni i Hercegovini.
– Kontrola vlastitog neba je pitanje državnog suvereniteta i jedan od važnih uspjeha institucija BiH, posebno Vijeća ministara u čijem je mandatu 2010–2014. učestvovao i SDP BiH. Nažalost, čini se da se u ovom slučaju iz entiteta RS igra politička igra – sada odjednom svi insistiraju na poštivanju Zakona i Ustava, jer je presuda donesena protiv BiH, pa bi država trebala i da plati dug. Istovremeno se predlaže da BiH tuži RS putem regresne tužbe – rekao je Nikšić.
Dodaje kako je takva ideja teško izvodiva u praksi, kao i sama pretpostavka da bi Federacija pristala da preuzme finansiranje tuđeg duga, čak i pod izgovorom zaštite interesa države.
– Nije realno očekivati da Federacija plaća dug koji je nastao u entitetu čiji politički predstavnici danas zagovaraju secesiju, a sutra pozivaju na vladavinu prava. Pritom se zanemaruje činjenica da je upravo Vlada RS dala garancije za otplatu tog duga. Na sjednici Fiskalnog vijeća ponudili smo konkretno rješenje – RS može ispuniti svoje obaveze kroz vlastita sredstva, kao jedan od akcionara Centralne banke, uz dodatna izdvajanja iz entitetskog budžeta – objasnio je premijer.
Ističe da postoji i opcija da Vijeće ministara izdvoji potrebna sredstva i naknadno pokrene regresnu tužbu, ali podsjeća na dosadašnje negativno iskustvo.
– Vlada Federacije mjesecima ne može ostvariti dogovor oko koeficijenata za privremeno poravnanje u Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje. U takvoj atmosferi iluzorno je očekivati da bi regresna tužba bila brzo i efikasno rješenje. Ne možemo sebi dozvoliti da još mjesecima čekamo povrat novca koji bismo platili umjesto nekoga drugog – zaključuje Nikšić.
Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Nenad Vuković upozorio je da će konačni teret duga prema slovenačkoj firmi “Vijadukt”, uključujući i kamate, pasti na Republiku Srpsku, bez obzira na to ko će ga formalno isplatiti i kada će do toga doći.
– I glavnicu i kamate za dug “Vijaduktu” će platiti Republika Srpska, kad-tad, ovako ili onako. Nebitno je da li će sada taj iznos platiti budžet BiH, ili će doći do pljenidbe i prodaje objekata institucija BiH – sve će na kraju pasti na teret budžeta Republike Srpske, bilo direktno, bilo regresno. I svaki dan kašnjenja nas košta dodatnih 9.000 evra – naglasio je Vuković.
Vuković je posebno kritikovao ponašanje predstavnika SNSD-a u Savjetu ministara i Vladi Republike Srpske, nazvavši ga “žalosnim i sramotnim”, te ocijenio da se radi o pokušaju izbjegavanja odgovornosti za, kako kaže, dug koji je nastao kao posljedica neodgovornih odluka entitetske Vlade.
– Predstava za javnost, uz pomoć režimskih medija, ima za cilj da se stvori utisak kako će dug biti raspoređen na sve građane BiH, ali je jasno da od toga neće biti ništa. Republika Srpska će to platiti, samo je pitanje kada – zaključio je Vuković.
Međutim ovo nije sve.
Nad BiH ( Republikom Srpskom, Federacijom BiH) visi Damoklov mač novih finansijskih problema i novih arbitraža. Naime, prema pisanju opozicionih poslanika, vrijednost četiri arbitražna postupka i jednog zahtjeva za mirno rješenje spora (HEP – RiTE Gacko) iznosi preko 2,2 milijarde KM. Dva spora su okončana („Viadukt“ i slovenačka tužba za RiTE Ugljevik u Beogradu), jedan je u toku (Vašington – druga slovenačka tužba), a još jedan (Trusina) je pred pokretanjem.
Aleksandra Pandurević upozorava da je slučaj „Viadukt“ samo uvod u ozbiljan finansijski kolaps i da je ovo” tek predvorje finansijskog pakla i ujedno kraha koji je pred Republikom Srpskom i BiH” Firma bez zaposlenih i često blokiranim računima dobila je arbitražni spor vrijedan 100 miliona KM, s dnevnim kamatama od 18 000 KM.
“Afera ‘Viadukt’ tek je predvorje finansijskog pakla i ujedno kraha koji je pred Republikom Srpskom i BiH. Preko dvije milijarde i dvjesto miliona KM iznose četiri arbitražna postupka i jedan zahtjev za mirno rješavanje spora ( Elektroprivreda Hrvatske u slučaju RiTE Gacko). Od ta četiri arbitražna postupka dva su okončana (‘Viadukt’ i tužba Slovenije zbog RiTE Ugljevik u Beogradu) , dok je treći u toku (arbitraža u Washingtonu po tužbi Slovenije u slučaju RiTE Ugljevik), a četvrti pred pokretanjem (‘Trusina’). Tašna-mašna firma, bez zaposlenih, dobila je arbitražni spor težak 100 miliona KM plus dnevne kamate 18.000 KM. Pikanterija je da je Vlada Republike Srpske odbila nagodbu u iznosu od milion eura”, navela je Pandurević.
Takođe, „Elektrogospodarstvo Slovenije“ je već dobilo arbitražu u Beogradu (RS treba isplatiti 372 miliona KM), a u Vašingtonu traže dodatnih 695 miliona eura. Po istom modelu, Hrvatska elektroprivreda sada traži 100 miliona eura za ulaganja u RiTE Gacko.
„Ovo je finansijski haos koji prijeti da sruši i RS i BiH“, zaključuje Pandurević.
Prof. dr Jelena Trivić poručuje da je, pored rješavanja milionskih arbitražnih sporova, ključno identifikovati i sankcionisati odgovorne.
“Znači, mi imamo sve to, spor gubitak, Viadukt, RiTE Ugljevik. Ko je odgovoran? Ko je u lancu? Idemo skroz, idemo sve vlade dole do tih. Taj sistem koncesija koji je urađen katastrofalno, to se treba mijenjati podhitno. Znači, i to je sve pravljeno da se pogoduje interesu ljudi koji su u tom sistemu, a sve štete onda plaća kolektivno društvo. Štete plaća svaki građanin kao poreski obveznik” kazala je Trivić u podcastu BUKE.
Dodaje da problem nije samo u iznosima koje BiH mora isplatiti, već i u propuštenim prilikama – šta se sve moglo izgraditi ili finansirati tim novcem.
“Teško mi je da povjerujem da je sve ovo slučajnost. Tajming sporova, okolnosti… imam osjećaj da su neki ljudi čak navijali za ovakve ishode. Možda su imali interes, ali dokaza nemam “zaključila je ona, dodajući da izostanak sankcija znači da građani ponovo plaćaju tuđe greške, dok odgovorni ostaju netaknuti.
Aktuelna kriza oko arbitražnog spora sa firmom “Viadukt” i blokade računa BHANSA-e ogolila je dublji, sistemski problem u Bosni i Hercegovini – loše upravljanje koncesijama, izostanak odgovornosti i ogromne finansijske posljedice koje padaju na teret svih građana.
Sve dok ne dođe do konkretnih sankcija i sistemskih reformi, ali i utvrđivanja odgovornosti ( pa i one krivične, ukoliko postoji ) BiH će nastaviti da plaća cijenu tuđih grešaka – a novac je samo jedan segment problema u kojem smo se našli.