Pandemija Covid 19, nabavka vakcina, PCR testova, respiratora i maski potpuno je ogolila nefunkcionalnost bh. sistema i korupciju koja je odavno postala svakodnevnica našeg društva.
Tako su PCR testovi u Fedraciji BiH kupovani ili donirani po cijenama od 1,43 KM do 90 KM po testu, dok je cijena PCR testa u Republici Srpskoj iznosila od 0, 78 KM, a Institut za javno zdravstvo ih je plaćao od 30 do 80 KM!
I vakcine različitih proizvođača su u BiH kupovane i donirane po različitim cijenama – Pfizer od 19,01 KM do 30,32 KM po dozi, a AstraZeneca od 1,96 KM do 7,1 KM po dozi.
Slikovit primjer je i slučaj doniranih vakciina iz Srbije. Naime Srbija je donirala BiH 10.000 vakcina AstraZeneca vrijednosti 3,91 po vakcini, a za iste vakcine je prilikom kupovine iz federalnog budžeta izdvojeno 7,128 KM po dozi!
Nesrazmjerne cijene u različitim zdravstvenim institucijama također su uočene prilikom nabavke kiseonika, gdje su tri bolnice- Opća bolnica “Prim.dr. Abdulah Nakaš” iz Sarajeva, Kantonalna bolnica “Dr. Irfan Ljubijankić” iz Bihaća i Opća bolnica “Dr. Mustafa Beganović” iz Gračanica nabavljale kiseonik po cijenama koje variraju od 1,061 KM do 8,365 KM po kilogramu.
Do ovih podataka došlo je istraživanje “Put medicinske i sanitetske opreme i vakcina u BiH tokom Covid-19 pandemije” koje je provelo udruženje građana “Stop mobbing” iz Trebinja i udruženje za razvoj društva “Kap” iz Sarajeva u periodu decembar 2021- mart 2022. godine.
Kao još jedan problem koji je primijećen tokom istraživanja jeste i izdvajanje 12,9 miliona dolara za nabavku vakcina na nivou BiH.
Naime Ugovor sa COVAX-om BiH je potpisala 18. 9. 2020. godine, a njim je precizirana isporuka milion i 232 hiljade doza vakcina, u vrijednosti 12.997.600 američkih dolara. Kompletan iznos uplaćen je 18. decembra 2020. godine, od čega je do oktobra 2021. BiH isporučeno manje od jedna trećine vakcina – 332.640 doza.
“U međuvremmenu, BiH je većinu vakcina dobila putem donacija iz različitih zemalja i organizacija. Više od 700.000 vakcina u BiH čeka na sigurno uništavanje zbog isteklog roka trajanja. Skupocjeno uništavanje vakcina u trećim zemljama, finansira se iz javnih institucija u BiH”, kaže za BUKU Anica Ramić, predsjednica udruženja Stop mobbing dodajući da iako je riječ o prikupljanju podataka od javnog značaja i iz javnog budžeta, prilikom prikupljanja odgovora susretali su se sa ignorisanjem iz javnih institucija i ustanova u Federaciji u preko 50 posto slučajeva, dok je taj procenat u Republici Srpskoj veći od 90%!
Napominje i da je istraživanje pokazalo različite indikatore koji upućuju na nepravilnosti u javnim nabavkama a neki od njih su da su donacije često knjižene mnogo skuplje od cijena u javnim nabavkama i obratno, zastupljene su tri različite cijene nabavke kiseonika u tri bolnice, primjetne su različite cijene doniranih i kupljenih vakcina, testova i slično.
“Tako je npr. Zavod zdravstvenog osiguranja KS dvije stavke “transportni medij” 2.000 komada i 6.000 komada, kupio preko UNDP-a po različitim cijenama istom Odlukom od 19.03.2021.u visini od 1,85 KM po komadu i 3.5 KM po komadu“, rekla je Ramić.
Istraživanje je pokazalo izuzetan nedostatak komunikacije, netransparentnost, ali i prikrivanje informacija.
Predstavnica udruženja, Kap Merima Spahić posebno izražava zabrinutost odgovorom iz Federalnog ministarstva koje je navelo da ne može učestvovati u istraživanju jer “nema bazu podataka o izdatim rješenjima za uvoz lijekova i medicinskih sredstava iz humanitarne pomoći”.
Ovo je, kaže, nevjerovatno, jer Član 85 Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH jasno definiše da su entitetska ministarstva zdravstva dužna da vode registar: “Ko vodi bazu podataka, ko kontroliše skladištenje i kvalitet lijekova, nismo uspjeli doznati“.
Poražavajuće je I što četiri najveća Univerzitetska klinička centra u BiH- Sarajevo, Tuzla, Mostar i Banja Luka, nisu bili transparentni u svrhu ovog istraživanja i nisu dostavili ispunjen upitnik o donacijama i javnim nabavkama tokom pandemije 2020. i 2021. godine.
“Iako su javne nabavke i donacije tokom pandemije bile višemilionske, pacijenti u kliničkim centrima su se žalili da ipak sve moraju sami da kupuju i da u bolnici ne dobiju ništa što im je potrebno za liječenje.
Takođe, građani su često, zbog nemogućnosti dobijanja zdravstvenih usluga u javnim zdravstvenim ustanovama, dodatno plaćali usluge u privatnim zdravstvenim ustanovama”, zaključuju Spahić i Ramić.
Navedimo i informacije do kojih je došlo istraživanje a tiče se donacija i kreditnih zaduženja tokom pandemije, ali i budžetskih izdvajanja.
Tako su došli do podatka da je BiH ukupno donirano i kupljeno 3,6 miliona vakcina različitih proizvođača. Međutim, nije poznat konačan broj neutrošenih vakcina kojima je istekao rok trajanja.
Budžetska izdvajanja Vijeća ministara BiH
Što se tiče budžetskih izdvajanja Vijeće ministara BiH donijelo je Odluku 29.12.2020. o raspodjeli 10 miliona KM iz budžeta institucija BiH za zdravstveni sektor u BiH. Još 13 miliona KM odobrilo je Vijeće ministara BiH za kliničke centre, i to četiri miliona KM za Univerzitetski klinički centar u Banja Luci, po 3,5 miliona KM za UKC Sarajevo i Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar, 1,5 milion KM za UKC Tuzla i 500 hiljada
KM za bolnicu u Brčko distriktu BiH.
Ukupno, Vijeće ministara BiH je u 2020. godini za zdravstveni sektor u entitetima i Brčko distriktu izdvojilo oko 40 miliona KM, jer je ranijom odlukom početkom oktobra odobreno 14.474.000,00 KM.
Nadalje, 21.684.000 KM iz budžeta BiH za borbu protiv pandemije izdvojeno je 25.3.2021. na sjednici Savjeta ministara BIH.
Kreditna zaduženja Vijeća ministara BiH za zdravstvo (2020-2021.)
Za godinu dana Savjet ministara BiH upodigao je i zajmove od EU, EBRD-a i MMF-a.
Tako je Ministarstvo finansija i trezora je formiralo delegaciju za pregovore o Memorandumu o razumijevanju s Evropskom komisijom, koji obuhvata zajam od 250 miliona eura “za prevazilaženje posljedica uzrokovanih virusom korona”, s alokacijom sredstava na Republiku Srpsku (37,5%),
Federaciju BiH (61,5%) i Brčko distrikt (1%) (31.12.2020. godine)
Na vanrednoj sjednici 30. aprila 2020. godine, usvojen je prijedlog sporazuma o zajmu od 33,1 miliona eura od EBRD-a, namijenjen prevenciji i jačanju javnog zdravstva.
MMF je odobrio kredit od 330 miliona eura za ublažavanje posljedica pandemije, s alokacijom od 61,5% za Federaciju BiH, 37,5% za Republiku Srpsku i 1% za Brčko distrikt, uz otplatu duga od strane entiteta.
Dodatno, 22. jula 2021. godine, EBRD je odobrio zajam od 75 miliona američkih dolara za unapređenje zdravstvenih sistema u BiH.
Donacije- grantovi Vijeću ministara BiH (2020-2021.)
Kada je riječ o donacijama- grantovima Vijeću ministara BiH (2020-2021.) situacija je sljedeća:
U aprilu 2020. Savjet ministara BiH odobrio je preusmjeravanje sredstava iz IPA 2018, 2019. i 2020. za odgovor na Covid-19 i migrantsku krizu, kako je predložila Delegacija EU. Iz IPA 2018. preusmjereno je dva miliona eura za ugovor s UN agencijom za medicinska sredstva. Također, povećan je iznos za Opšti instrument za evropske integracije za 18 miliona eura kao hitna podrška.
Dana 25. marta 2021. potpisan je Ugovor o grantu s EU vrijedan 13.775.280 eura za nabavku vakcina protiv Covid-19. Do 85% sredstava bit će iskorišteno za vakcine iz zemalja članica EU, dok će preostalih 15% biti usmjereno na medicinsku opremu.
EU je donirala 1.302.110 vakcina BiH kroz mehanizam “EU4Health” i osigurala ukupno 95 miliona eura bespovratnih sredstava za borbu protiv Covid-19.
Građani BiH i pravna lica uplati su 747.625,92 KM kao odgovor na poziv za međunarodnu pomoć, dok su Azerbejdžan i kompanija Bayer donirali ukupno 1.073.575,17 KM. Međunarodna organizacija za pomoć, zaštitu i razvoj uplati je 535.852,96 KM, a Japan je donirao 100 miliona jena za opremanje medicinskih ustanova.
Donacije u opremi, medicinskim sredstvima i vakcinama Vijeću ministara BiH izgledaju ovako:
Pored već navedenih donacija u tabelama iznad, pomoć za BiH u opremi, medicinskim i drugim sredstvima za borbu protiv COVID-19, dali su još- Hrvatska, Katar, Bugarska, Slovenija, Malezija, kao i nevladine organizacije i pojedinci iz NR Kine, Dječiji hor kineskog grada Wuxi iz Narodne Republike Kine i mnogi drugi te je bez tačnog uvida u dokumentaciju, navodi se u istraživanju, nemoguće napisati tačnu konačnu vrijednost primljenih donacija, njihovu količinu ni vrstu.
12.997.600 američkih dolara za kupovinu vakcina iz COVAX instrumenta
BiH je 18. septembra 2020. godine potpisala Ugovor sa COVAX-om o isporuci 1.232.000 doza vakcina, vrijedan 12.997.600 američkih dolara. Kompletan iznos uplaćen je 18. decembra 2020. godine, ali je do oktobra 2021. isporučena tek jedna trećina, odnosno 332.640 doza vakcina.
Dana 28. januara 2021. Vijeće ministara BiH usvojilo je informaciju o prihvaćanju podrške UNICEF-a za nabavu cjepiva kroz COVAX. Sredstva za ispunjavanje obveza iz Ugovora o nabavi cjepiva bit će osigurana iz budžeta BiH i međunarodnih obveza za 2020. godinu.
Ministarstvo civilnih poslova predložilo je zaključenje Memoranduma o razumijevanju za nabavku usluga između UNICEF-a i Vijeća ministara BiH, vrijedan 2 miliona KM za 2020. godinu. Ovime se omogućava da UNICEF, kao koordinator COVAX instrumenta, obezbijedi vakcine.
Jasno je, zaključuju Spahić i Ramić, da je u Bosni i Hercegovini, nabavka medicinskih sredstava, uključujući maske, testove, vakcine, respiratore i kiseonik, provedena bez objektivne procjene kvantitativnih potreba. Ovaj neplanski i netransparentan proces rezultirao je ozbiljnim problemima, dodaju, uključujući uništavanje farmaceutskog i hemijskog otpada, među kojim je najmanje 700.000 doza vakcina s isteklim rokom trajanja.
Predstavnica udruženja Kap je na kraju navela još jedan zabrinjavajući podatak i to odgovorom iz Federalnog ministarstva zdravstva koje je navelo da ne može učestvovati u istraživanju jer “nema bazu podataka o izdatim rješenjima za uvoz lijekova i medicinskih sredstava iz humanitarne pomoći iako Član 85 Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH jasno definiše da su entitetska ministarstva zdravstva dužna da vode registar”.
“Ko vodi bazu podataka, ko kontroliše skladištenje i kvalitet lijekova, nismo uspjeli doznati”, rekla je Spahić.