Danas je Evropska komisija usvojila svoj godišnji Paket proširenja, predstavljajući sveobuhvatnu procenu napretka koji su partneri u procesu proširenja ostvarili tokom proteklih dvanaest meseci. Paket ove godine potvrđuje da je momentum za proširenje i dalje visok na listi prioriteta EU. Takođe potvrđuje da je pristupanje novih država članica sve bliže.
Doslednost i meritokratijski pristup ključni su za uspešan pristup EU. Crna Gora, Albanija, Ukrajina, Republika Moldavija, Srbija, Severna Makedonija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Turska i Gruzija nastavljaju svojim putem ka EU. Tempo njihovih reformi, posebno u oblastima demokratije, vladavine prava i osnovnih prava, direktno utiče na brzinu pristupanja. Ovi napreci donose koristi kako budućim državama članicama, tako i postojećim članicama EU, podstičući prosperitet, demokratiju, bezbednost i stabilnost, dok otvaraju nove mogućnosti za građane i preduzeća, kao što su strateške investicije i pristup Jedinstvenom tržištu.
Ursula fon der Lajen, predsednica Evropske komisije, izjavila je:
„Posvećeniji smo nego ikada da proširenje EU pretvorimo u stvarnost. Jer veća Unija znači jaču i uticajniju Evropu na globalnoj sceni. Ali proširenje je proces zasnovan na zaslugama. Naš paket pruža konkretne preporuke svim našim partnerima. I svima njima poručujemo: članstvo u EU je jedinstvena prilika. Obaveza mira, prosperiteta i solidarnosti. Uz prave reforme i snažnu političku volju, naši partneri mogu iskoristiti ovu priliku.“
Procene, zajedno sa preporukama i smernicama o prioritetima reformi, predstavljaju mapu puta za partnere u procesu proširenja ka članstvu u EU. Komisija ostaje u potpunosti posvećena podršci budućim članicama na ovom putu. Postepena integracija budućih članica u Jedinstveno tržište jača veze sa Unijom već pre pristupanja. Značajan napredak ostvaren je tokom protekle godine. Sa proširenjem kao jasnim političkim ciljem u ovom mandatu, Komisija je posvećena osiguravanju spremnosti kako budućih članica, tako i same EU da ih primi. U tu svrhu će uskoro biti predstavljena Komunikacija o dubinskim pregledima politika i reformama.
Kako bi se osiguralo da nove članice i dalje štite i održavaju svoj dosadašnji učinak u oblastima vladavine prava, demokratije i osnovnih prava, budući Ugovori o pristupanju trebalo bi da sadrže snažnije mehanizme protiv odustajanja od obaveza preuzetih tokom pristupnih pregovora.
Efektivna komunikacija, kao i borba protiv stranog manipulisanja informacijama i mešanja, uključujući dezinformacije, strateški je imperativ.
Komisija je takođe spremna da podrži napore država članica da dodatno učvrste poverenje javnosti u proces i pomogne da proširenje napreduje sa legitimnošću koja mu je potrebna.
Glavni zaključci
- Crna Gora je ostvarila značajan napredak ka pristupanju EU, zatvarajući četiri pregovaračka poglavlja u protekloj godini. Posvećenost Crne Gore da privremeno zatvori dodatna poglavlja do kraja 2025. odražava njenu posvećenost evropskoj integraciji. Održavanje stabilnog napretka u reformama i kontinuirano traženje širokog političkog konsenzusa ključni su za postizanje cilja da se pregovori zatvore do kraja 2026. Ukoliko tempo reformi bude održan, Crna Gora je na putu da ispuni ovaj ambiciozni cilj.
- Albanija je ostvarila značajan napredak, otvarajući četiri klastera u protekloj godini. Pripreme za otvaranje poslednjeg klastera ove godine su dobro napredovale. Napredak je postignut u osnovnim oblastima, posebno u reformi pravosuđa i borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Potrebno je nastavak napora kako bi se ispunili privremeni ciljevi u ključnim oblastima, što će omogućiti početak zatvaranja pregovaračkih poglavlja nakon sprovođenja sektorskih reformi. Postizanje cilja Albanije da završi pregovore do 2027. zavisi od održavanja reformskog zamaha i inkluzivnog političkog dijaloga. Ukoliko tempo reformi bude održan, Albanija je na putu da ispuni ovaj ambiciozni cilj.
- Ukrajina, uprkos neprekidnom ratu agresije Rusije, ostaje čvrsto posvećena putu ka EU, uspešno završivši proces skrininga i napredujući u ključnim reformama. Ukrajina je usvojila planove za vladavinu prava, javnu administraciju i funkcionisanje demokratskih institucija, kao i akcioni plan za nacionalne manjine, koje je Komisija pozitivno ocenila. Ukrajina je ispunila uslove za otvaranje klastera: jedan (osnovne oblasti), šest (spoljni odnosi) i dva (jedinstveno tržište). Komisija očekuje da Ukrajina ispuni uslove za otvaranje preostalih klastera i radi na tome da Savet bude u poziciji da otvori sve klastere do kraja godine. Ukrajinska vlada je izrazila cilj da privremeno zatvori pregovore do kraja 2028. Komisija je posvećena podršci ovom ambicioznom cilju, ali smatra da je za njegovo ostvarenje potrebno ubrzanje reformi, posebno u ključnim oblastima, naročito vladavini prava.
- Moldavija je, suočena sa kontinuiranim hibridnim pretnjama i pokušajima destabilizacije, značajno napredovala na putu ka pristupanju, uspešno završivši proces skrininga. Prvi samit EU-Moldavija u julu 2025. označio je novu fazu saradnje i integracije. Moldavija je usvojila planove za vladavinu prava, javnu administraciju i funkcionisanje demokratskih institucija, koje je Komisija pozitivno ocenila. Komisija smatra da je Moldavija ispunila uslove za otvaranje klastera: jedan (osnovne oblasti), šest (spoljni odnosi) i dva (jedinstveno tržište). Komisija očekuje da Moldavija ispuni uslove za otvaranje preostalih klastera i radi na tome da Savet bude u poziciji da otvori sve klastere do kraja godine. Vlada Moldavije je izrazila cilj da privremeno zatvori pregovore početkom 2028. Komisija je posvećena podršci ovom cilju, koji je ambiciozan ali ostvariv, pod uslovom ubrzanja trenutnog tempa reformi. Održavanje reformskog zamaha je ključno, uz snažnu parlamentarnu podršku evropskom putu zemlje nakon septembarskih izbora.
- Srbija se suočava sa sve dubljom polarizacijom u društvu, u kontekstu masovnih protesta koji traju od novembra 2024, reflektujući nezadovoljstvo građana zbog korupcije, nedostatka odgovornosti i transparentnosti, upotrebe prekomerne sile protiv demonstranata i pritisaka na civilno društvo. Ovo je dovelo do otežanog okruženja gde je polarizacija narušila poverenje među akterima, što utiče na proces pristupanja. Reforme su značajno usporene. Komisija prepoznaje neke nedavne napretke, kao što je ponovni postupak izbora novog Saveta regulatornog tela za elektronske medije (REM) i napredak u zakonodavnom procesu o Zakonu o jedinstvenom biračkom spisku, koje sada treba završiti i implementirati, kao i nedavni porast usklađenosti sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU, što treba nastaviti. Srbija mora prevazići zastoje u oblasti pravosuđa i osnovnih prava i hitno povratiti slobodu izražavanja i akademske slobode. Komisija iz 2021. da je Srbija ispunila početne kriterijume za klaster 3 (konkurentnost i inkluzivni rast) ostaje važeća.
- Severna Makedonija je nastavila rad na planovima za vladavinu prava, reformu javne uprave, funkcionisanje demokratskih institucija i akcioni plan za zaštitu manjina. Potrebne su daljnje brze i odlučne akcije u skladu sa pregovaračkim okvirima, kako bi se prvi klaster otvorio čim budu ispunjeni relevantni uslovi. Severna Makedonija treba intenzivirati napore za očuvanje vladavine prava, zaštitu nezavisnosti sudstva i jačanje borbe protiv korupcije. Takođe, zemlja mora usvojiti neophodne ustavne promene kako bi u Ustavu bila uključena prava građana koji pripadaju drugim narodima, kao što su Bugari, u skladu sa zaključcima Saveta iz jula 2022. koje je zemlja preuzela obavezu da sprovede.
- Bosna i Hercegovina: politička kriza u entitetu Republika Srpska i kraj vladajuće koalicije potkopali su napredak u pristupanju EU, što je rezultiralo ograničenim reformama, posebno u oblasti zaštite podataka i kontrole granica, kao i potpisivanjem Sporazuma o statusu Frontexa. Pozitivno je što je Bosna i Hercegovina u septembru 2025. dostavila svoj Reformni program Evropskoj komisiji. Nakon nedavnih institucionalnih promena u entitetu Republika Srpska, Bosna i Hercegovina ima priliku da sprovede reforme na putu ka EU. Da bi efektivno započela pristupne pregovore, vlasti moraju prvo finalizovati i usvojiti zakone o reformi pravosuđa u potpunom skladu sa evropskim standardima i imenovati glavnog pregovarača.
- Kosovo je ostalo posvećeno svom evropskom putu, uz visok nivo podrške javnosti. Kašnjenje u formiranju institucija nakon februarskih opštih izbora usporilo je napredak u EU reformama. Potrebno je uspostaviti međupartijsku saradnju i redefinisati prioritete reformi kako bi Kosovo vratilo svoj put ka EU. Normalizacija odnosa sa Srbijom i sprovođenje obaveza iz Dijaloga ostaju integralni deo evropske perspektive Kosova. Komisija je spremna da pripremi Mišljenje o aplikaciji Kosova za članstvo, ukoliko to zatraži Savet. Komisija je preduzela prve korake ka postepenom ukidanju mera protiv Kosova, uvedenih u maju 2025. Sledeći koraci zavise od trajnog smirivanja situacije na severu. Komisija namerava da dalje ukine ove mere pod uslovom da se postigne uredan prenos lokalne vlasti nakon drugog kruga lokalnih izbora i da se smirivanje situacije održi.
- Turska ostaje kandidat i ključni partner EU. U skladu sa zaključcima Evropskog saveta iz aprila 2024, EU je unapredila odnose sa Turskom na fazan, proporcionalan i reverzibilan način, angažujući se na zajedničkim prioritetima. Obnova pregovora o rešavanju pitanja Kipra ključni je element saradnje. Istovremeno, sve veći broj pravnih postupaka protiv opozicionih figura i partija, kao i brojna hapšenja, izazivaju ozbiljnu zabrinutost u vezi sa pridržavanjem demokratskih vrednosti. Dok je dijalog o vladavini prava centralan za odnose EU-Turska, pogoršanje demokratskih standarda, nezavisnosti pravosuđa i osnovnih prava još nije rešeno. Pregovori o pristupanju sa Turskom su u zastoju od 2018.
- Gruzija: Evropski savet je 2024. zaključio da je proces pristupanja EU u Gruziji de facto zaustavljen. Od tada se situacija naglo pogoršala, sa ozbiljnim demokratijskim nazadovanjem, brzom erozijom vladavine prava i ozbiljnim ograničenjima osnovnih prava. To uključuje zakonodavstvo koje značajno ograničava građanski prostor, potkopava slobodu izražavanja i okupljanja i krši princip nediskriminacije. Gruzijske vlasti moraju hitno preokrenuti demokratsko nazadovanje i preduzeti sveobuhvatne i opipljive napore kako bi rešile preostala pitanja i sprovele ključne reforme uz podršku međupartijske saradnje i građanskog angažmana, u skladu sa vrednostima EU. Nakon zaključaka Evropskog saveta iz decembra 2024. i s obzirom na kontinuirano nazadovanje Gruzije, Komisija smatra Gruziju kandidatom samo po imenu. Gruzijske vlasti moraju pokazati odlučnu posvećenost da preokrenu kurs i vrate se na put pristupanja EU.
Sledeći koraci
Sada je na Savetu da razmotri današnje preporuke Komisije i donese odluke o daljim koracima u procesu proširenja.
Pozadina
Proširenje je striktan, fer i zasnovan na zaslugama proces, zasnovan na objektivnom napretku svake zemlje u procesu proširenja. EU podržava jačanje institucija, demokratsko upravljanje i reforme javne administracije u ovim zemljama.
Postepenom integracijom, EU donosi koristi čak i pre samog pristupanja. Inicijative kao što su Plan rasta od 6 milijardi evra za Zapadni Balkan, Plan rasta Moldavije od 1,9 milijardi evra i Fasilitet Ukrajine od 50 milijardi evra omogućavaju zemljama napredak u reformama, kao i jače povezivanje sa EU, uključujući postepenu integraciju i učestvovanje u SEPA i „Roam Like at Home“.
Svako proširenje je ojačalo Uniju. Kada je deset zemalja pristupilo EU 2004, to je označilo najveće proširenje Unije u istoriji. Tokom dve decenije koje su usledile, novopridošle zemlje su vidno poboljšale životni standard, smanjile nezaposlenost skoro upola, životni vek se povećao sa 75 na 79 godina, siromaštvo i socijalna isključenost su znatno smanjeni, a stvoreno je 6 miliona novih radnih mesta. Za postojeće članice, trgovina se povećala više od pet puta, dok je za EU u celini stvoreno 20 miliona novih radnih mesta. Jedinstveno tržište je tada dobilo 74 miliona novih potrošača, a ekonomija EU je porasla za 27% uprkos globalnim krizama.