Stariji muškarac kojemu je dijagnosticirana upala mozga uzrokovana virusom Zapadnog Nila pušten je na kućno liječenje i osjeća se bolje, potvrdio je jutros u izjavi za Anadolu Agency prof. dr. Sead Ahmetagić, načelnik Klinike za zarazne bolesti Univerzitetsko-kliničkog centra Tuzla.
Slučaj 84-godišnjaka sa područja Tuzlanskog kantona predstavlja prvi slučaj obolijevanja uzrokovanog virusom Zapadnog Nila, koji je zvanično potvrđen u BiH.
„Kod tog bolesnika dijagnosticiran je neuro-invazivni oblik bolesti, odnosno upalni proces na mozgu. Nakon uključene intenzivne suportivne terapije došlo je do poboljšanja njegovog zdravstvenog stanja i oporavka, osim u slučaju slabosti ekstremiteta koja zahtijeva dužu fizikalnu terapiju“, kazao je dr. Ahmetagić.
Bolest uzrokovana virusom Zapadnog Nila, koji se na ljude prenosi ujedom zaraženog komarca, potvrđena je u serološkom laboratoriju u Sarajevu, ali će laboratorijski uzorak morati biti poslan izvan Bosne i Hercegovine, u neki evropski referentni laboratorij na tzv. molekularnu dijagnostiku za koju BiH nema odgovarajući laboratorij.
Prema riječima dr. Ahmetagića, to je uobičajena procedura svuda u svijetu.
„Kad je pacijent primljen, posumnjao sam na Zapadnonilski virus i insistirao sam da se testira. Međutim, Tuzla nema odgovarajući laboratorij, ima Sarajevo, pa je to učinjeno u Sarajevu, dok će molekularna dijagnostika morati biti urađena u inostranstvu, jer BiH nema takav laboratorij“, napomenuo je dr. Ahmetagić.
Prema njegovim riječima, zvanični izvještaji iz Srbije, Hrvatske i Slovenije govore da su u tim zemljama registrirane oboljele životinje, uglavnom ptice selice. Ahmetagić kaže da su u Sloveniji testirali ptice selice nakon povratka iz južnih krajeva i utvrdili značajan porast broja oboljelih ptica.
„Ako je tako u zemljama okruženja, nemoguće je da Zapadnonilskog virusa nema i u Bosni i Hercegovini. Ubijeđen sam da u BiH ima i više oboljelih“, uvjeren je načelnik tuzlanske Klinike za zarazne bolesti.
No, prema njegovim riječima, sama infekcija virusom Zapadnog Nila javlja se trojako – 80 posto zaraženih nema nikakve simptome zaraze, 20 posto ima blaže simptome u obliku povišene temperature, mučnine, osipa koji traju četiri do sedam dana, dok je kod jedan posto inficiranih ljudi moguća teža klinička slika praćena upalom mozga, a mahom je riječ o starijim i osobama koje već boluju od drugih teških bolesti – i to može da zbuni ljekare.
„Znajući sve to, insistirao sam i na testiranju navedenog pacijenta. Za sumnju na veći broj oboljelih imamo nekoliko dobrih razloga; rezerva infekcije su ptice selice koje donose virus iz udaljenih krajeva, ako ima zaraženih ptica u okruženju, ima i u BiH, zatim klimatske promjene praćene visokim temperaturama, visokim udjelom vlage u vazduhu koji pogoduju razvoju komaraca i na kraju češća turistička putovanja“, kaže prof. dr. Ahmetagić.
U liječenju ljudi zaraženih virusom Zapadnog Nila nema neke specifične terapije, niti antivirusnog lijeka. Blaži oblici bolesti koje virus uzrokuje prolaze spontano, dok je kod teže kliničke slike neophodna hospitalizacija. Ahmetagić također kaže kako je iz izvještaja iz zemalja s većim brojem oboljelih osoba vidio da je bilo i izuzetno teških i po život pacijenta opasnih komplikacija poput respiratorne insuficijencije, kad je pacijenta bilo potrebno prikopčati na aparate.