Dok fakulteti dočekuju brucoše, apsolventi su na mukama. Kako naći posao i praktično se osposobiti za tržište rada. Paradoksalno, upravo fakulteti za kojim vlada najveći interes su oni koji proizvode najviše nezaposlenih osoba. Poslodavci odavno ukazuju na manjak kvalitetne komunikacije između tržišta rada i obrazovnog sistema.
Ajla Šurković je magistar kriminalistike. Umjesto da radi u struci, već godinu dana je dio statistike o broju nezaposlenih.
“Prijavila sam se na konkurs za izbor asistenta, a glavni kriterij komisije bilo je da su dva završena fakulteta, a ne prosjek ocjena”, kaže Ajla Šurković, MA kriminalistike.
A upravo Ajline kolege, kriminalisti, nalaze se među zanimanjima koja studente, umjesto do posla, odvedu do biroa za zapošljavanje.
“Problem sa zapošljavanjem kriminalista je taj što je za poziciju inspektora potrebno završiti bilo koji fakultet društvenog smjera. Tako su kriminalisti nezaštićeni i nemaju prednost prilikom zapošljavanja. U toku konkursne procedure, jedan dio podrazumijeva fizičku spremu… na primjer da mogu pretrčati određeni broj krugova”, navodi ona.
Čemu se, prema riječima naše sagovornice, tokom studija posvećivala minimalna pažnja.
Ako pogledamo evidenciju nezaposlenih u FBiH u julu ove godine, vidjet ćemo da je, osim kriminalista, najviše nezaposlenih – ekonomista, pravnika, socijalnih radnika, profesora jezika, politologa sa visokom stručnom spremom. U svakom kantonu prednjače ekonomisti i pravnici.
U Kantonu Sarajevo trenutno najviše nezaposlenih – ekonomista, pravnika, socijalnih radnika, politologa, novinara. Paradoksalno, univerzitet u istom kantonu ima najviše upisanih studenata na Ekonomskom, Fakultetu političkih nauka, Filozofskom, te Pravnom fakultetu.
Najviše diploma prošle godine dobili su oni koji su okončali prvi ciklus studija na Ekonomskom, Fakultetu političkih nauka, ili Filozofskom fakultetu…
Predstavnici poslodavaca odavno ukazuju na nedostatak komunikacije između tržišta rada i obrazovnog sistema:
“Kada govorimo o uvezivanju tržišta rada i obrazovnih institucija, ne možemo se baš pohvaliti dobrom saradnjom. Prije svega, nekih kadrova na tržištu rada nedostaje, a drugi su i hiperprodukciji. Poslodavci su davali primjedbe, kada je zapošljavanje u pitanju, je to da nedostaje praktične nastave, odnosno konkurentskih kompetencija kada je u pitanju mlada osoba. Poslodavci su jako zainteresovani da uđu u sistem dualnog obrazovanja ili praktične nastave”, kaže Suad Ećo, potpredsjednik Udruženja poslodavaca.
Podsjećamo, posljednje izmjene Zakona o visokom obrazovanju predviđaju praktično osposobljavanje studenata. Resorni ministar smatra da će praksa stati u kraj proizvodnji kadrova neprilagođenih dinamici tržišta rada. To se odnosi na fakultete, ali i na srednje škole:
“Cilj nam je da postignemo taj nivo dualnog obrazovanja, gdje će se 80% nastave realizovati kod poslodavaca, a 20% u matičnim školama. Činjenica je da zatečeno stanje nije odhgovaralo zahtjevima i da je neophodno uraditi izmjene. Mi smo donijeli smjernice o dualnom obrazovanju, napravili smo i zakon o dualnom obrazovanju i sada je samo pitanje implementacije. Činjenica je da se to ne može uraditi preko noći i da treba da potraje jedan izvijesni period”, kaže Elvir Kazazović, ministar obrazovanja KS.
No, hiperprodukcija kadrova, koji nisu našli svoje mjesto na tržištu rada i dalje je problem – za mnoge poput Ajle.