Brutalne fotografije uništenih, gotovo svih, spomen ploča sa uklesanim
imenima poginulih partizana na Partizanskom spomen groblju u Mostaru, obišle su
danas Bosnu i Hercegovinu.
I pokazale nam kakva smo država i društvo, jer uništavanje
ovog nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine traje već godinama.
Posljednji put u januaru ove godine kada su na tom
antifašističkom spomeniku osvanuli uvredljivi grafiti, fašistički simboli i
poruke.
Pa iako je 2018. godine ovaj spomenik bio osiguran
videonadzorom, osvijetljen i čuvan to već skoro dvije godine nije slučaj.
“Ovo što sam vidjela ledi krv u žilama i
ulijeva strah. Je li moguće da nas takvi ljudi okružuju? Dvojica policajaca su
“izišla na teren”, nekoliko novinara … kako i kada dalje u ovakvom
Mostaru”, pita se Mostarka Boška Čavar koja je na svom FB profilu podijelila I fotografije
onoga što je zatekla na Partizanskom groblju.
Aktivista Husein Oručević za Buku kaže da je, izgleda, nekome u
interesu da ovaj spomenik propada, da se uništava i na kraju skloni iz Mostara.
“Ideologije koje imamo od sredine 90-tih godina naovamo usvajaju
i obnavljaju samo one javne prostore za koje smatraju da pripadaju onoj ideologiji
koju treba pamtiti, a da period od kraja II svjetskog rata, pa do 90-tih godina
treba smatrati slijepim crijevom istorije, iako ga mnogi smatraju potpunim
civilizacijskim preporodom Balkana u to vrijeme. Vidimo istorije i prostore
potpuno drugačije”, priča Oručević.
Dodaje da vezano za Partizansko spomen groblje u Mostaru
treba govoriti o dvije stvari- jedna je antifašizam, a druga je velika
umjetnička vrijednost jedinstvenog arhitektonskog i pejzažnog ostvarenja arhitekte
Bogdana Bogdanovića.
Jugoslavija je, podsjeća, tokom i nakon II svjetskog rata
bila na pobjedničkoj strani, pobjedili smo sa drugim velikim silama fašizam
koji je prijetio da degradira svaki oblik civilizacijskog napretka.
“Jugoslavija i sve što je išlo sa njom našlo se u krugu
pobjednika, u krugu onih koji su bili vjerni ideji antifašizma, ideji kojoj i danas
trebamo pripadati, koju ne smijemo zaboraviti, koje se moramo držati, pogotovo
ovdje na Balkanu. Nadalje, vi na ovom spomeniku nemate nijednog obilježja koje pripada
bilo kakvoj ideologiji. Ovdje se u svakom kamenu, u svakom simbolu koji tamo
imamo- od kruga, preko velikog oka, preko bazena, terasa koje su urađene kao na
Mediteranu, cvijeta… kriju evropske civilizacijske vrijednosti. Čak i oblici nadgrobnih ploča podsjećaju na posječeno stablo – simbol prekinute mladosti. To su vrijednosti koje predstavlja ovaj spomenik, pored naravno one da je nastao u spomen i čast svima koji su dali svoje živote za ove vrijednosti o kojima sam govorio, a to
su antifašističke vrijednosti”, ističe Oručević.
Druga priča i vrijednost koja je važna za Partizansko spomen groblje,
kaže naš sagovornik, je i sam autor spomenika veliki aritekta Bogdan
Bogdanović, inače autor brojnih spomenika u Jugoslaviji, ali i čovjek koji je arhitektonsi i urbanistički osmislio Skopje, nakon
razornog zemljotresa.
Isto tako, naglašava, Bogdanović je Partizansko spomen groblje napravio i kao početak razvoja novog zapadnog dijela Mostara.
Podsjetimo, ideja za izgradnju spomen-groblja potekla je početkom 1960-ih godina, a glavi inicijator gradnje bio je tadašnji visoki državni i partijski funkcioner Džemal Bijedić, koji je rođen u Mostaru. Gradnja groblja počela je oktobra 1960. godine, a ono je svečano otvoreno 25. septembra 1965. godine na dvadesetu godišnjicu oslobođenja Mostara.
Na groblju se nalazilo 810 nadgrobnih ploča za čiju gradnju su upotrebljene kamene ploče koje su skinute sa starih i devastiranih kamenih kuća.
Na groblju je ukupno sahranjeno oko 500 posmrtnih ostataka partizanskih boraca iz Mostara i okoline.
U periodu od 1992. do 1995. godine, groblje je oštećeno, a poslije završetka rata, samo nastavilo da propada usljed zanemrivanja i vandalizma.
Prve inicijative za obnovu groblja javile su se 2003. godine, da bi bilo uređeno i ponovo otvoreno za javnost 9. maja 2005. godine, povodom šesdesete godišnjice pobjede nad fašizmom. Već naredne godine, 2006., groblje je proglašeno nacionalnim spomenikom BiH.
Gadonačelnik Mostara Mario Kordić je nakon osude skrnavljenja Partizanskog groblja, koji se desio početkom 2022. godine, najavio je kako će ovaj spomenik biti uređen zajedno s cijelim lokalitetom Trimuše na kojem se i nalazi, i
to uz pomoć Ambasade Velike Britanije u Bosni i Hercegovini.