Iako ljudi pamte i hvale sagrađene građevine i spomenike za vreme Jugoslavije, neki se ističu po tome koliko su loši i šta su sve besmisleno doneli, kao, na primer, ova građevina.
Mnogi smatraju da najveći promašaj kako inženjerski, tako i izgradnje Jugoslavije se nalazi u BiH. To bi bila “čuvena” brana Idbar smeštena nedaleko od Konjica na reci Baščici.
I danas, nakon više od pola veka, privlači veliku pažnju slučajnih prolaznika ali je i tema o kojoj pišu i razgovaraju stručnjaci.
Naime, nazivaju je i promašajem veka. Izgrađena je 1959. godine u dolini ispod Prenja. Brana je jedan specifikum za celi prostor bivše Jugoslavije. Izgrađena je radi zaustavljanja nanosa reke Bašćice, koja je bujična reka i koja je nanosila velike taloge u Jablaničko jezero. Pre svega, bio je cilj da se spreči nanos tih velikih količina taloga. Dakle, nije bio cilj proizvodnja električne energije. Uložen trud ali i mnogo novca na kraju je rezultirao apsolutno ničim.
Kada je izgrađena niko nije mogao da očekuje da će rečica Baščića toliko nadoći da će se voda akumulirati velikom brzinom, sve dok se nije počela prelivati, nakon čega je došlo i do pucanja brane koje je moglo imati katastrofalan ishod. Do toga nije došlo jer se sredinom brane pojavila i danas vidljiva pukotina. Nedugo nakon toga, da stvar poprimi još bizarnije i tako balkanske slike stvari, meštani su napravili još jedan prolaz kroz branu kroz koji danas vodi glavni put do sela Idbar.
To je jedan poprilično neverovatan prizor, kako piše aarhus.ba. Velika brana, visoka više od 30 metara, okružena šumom, a kroz nju mali prolaz i put koji vodi do živopisnog sela Idbara. Betonska neman kako su je nazvali ljudi tog vremena nam pruža put u selo koje i danas čuva tradiciju tih krajeva. Svi se sećaju i prepričavaju ’50-te godine.
Svi se sećaju godina kada je građena brana i kada su samo “konjskim putem” iznad brane imali dodir sa civilizacijom. Bili su odsečeni. Vidimo i neki potočić, kažu da je to reka Bašćica koja je ’59. tako nadošla da se prelivala preko tek napravljene brane. Meštani još kažu da su jedino oni znali kako ova rečica zna biti opasna ali niko im nije verovao.
Glavni stručnjak koji je vodio projekat bio je inženjer Dušan Milanović, a izvođač radova Željezničko građevinsko preduzeće br. 1 iz Sarajeva, koje pre nije radilo na branama. Tada je postojao i trač da je glavni arhitekta izvršio samoubistvo nakon neuspeha, ali to jednostavno nije istina.
Postojale su anravno i nacionalne podele nakon svega. Čisto da se začini balkanska tematika cele priče. Naime, stručnjaci sa prostora Srbije su na neki način stali u odbranu Dušana Milanovića dok su ga drugi, sa područja BiH, krivili što je došlo do ozbiljnih propusta tokom izgradnje brane.