Fizika, jedna od temeljnih prirodnih nauka, igra ključnu ulogu u razumijevanju svijeta oko nas. Saznanja iz fizike u osnovi su mnogih tehnologija koje svakodnevno koristimo i primjenjuju se u raznim industrijskim granama, zbog čega su stručnjaci u ovoj oblasti izuzetno traženi. Pa ipak, na Univerzitetu u Banjaluci, ni poslije dva upisna roka, nije bilo prijavljenih kandidata za Studijski program fizika.
“Kada se završi fakultet, skoro pa odmah po završetku se otvara mogućnost zaposlenja, čak i tokom studiranja dok ste još uvijek četvrta godina, jer je fizika još uvijek deficitarno zanimanje”, priča nam jedan bivši student, a sada nastavnik fizike u jednoj banjalučkoj školi. “Svaki student fizike dobija stipendiju od Vlade Republike Srpske tokom studiranja, pritom, u zavisnosti od angažmana i prosjeka, možete ostvariti pravo na još neke stipendije. Koliko sam upoznat, do sada je bila praksa da je većina studenata bila na budžetu, tako da je i studiranje besplatno.”
Nedostatak nastavnika fizike u školama
Manjak interesa za studij fizike i nedovoljan broj diplomiranih studenata dovodi do još jednog ozbiljnog problema – nedostatka kvalifikovanih nastavnika fizike u osnovnim i srednjim školama, što vodi u svojevrstan začarani krug.
“Nedostatak nastavnog kadra može se štetno odraziti na kvalitet obrazovanja mladih ljudi. U nekim školama se gotovo svake godine mijenjaju nastavnici fizike, pa čak u nekima i svakog polugodišta, što znači da, dok se učenici priviknu na jedan način predavanja, ubrzo se moraju privikavati na drugi, i često gube interesovanje za nastavni predmet”, upozorava naš sagovornik.
Nastavnici odlaze da rade u kladionice, banke...
Nedostatak nastavnika fizike globalni je problem. U razvijenim zemljama poput Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenog Kraljevstva, škole se bore kako bi privukle i zadržale nastavnike fizike, a jedan od glavnih razloga jeste činjenica da diplomirani fizičari često biraju karijere u industriji ili istraživanju, gdje su plate i uslovi rada bolji u poređenju sa obrazovnim sektorom.
U susjednoj Hrvatskoj, na primjer, naći profesora matematike, fizike, informatike i hemije za direktore škola je “glavobolja i lutrija”, pišu hrvatski mediji. Traži ih na sve načine, pa čak i pred fakultetima, a tamošnje ministarstvo daje stipendije od 600 eura na mjesec. Čini se, međutim, da ni to nije dovoljan mamac za studente.
Ipak, problem postaje još izraženiji u manje razvijenim zemljama poput Bosne i Hercegovine, gdje su plate u obrazovanju još niže, a obrazovni resursi ograničeni. Nedostatak nastavnika fizike direktno utiče na kvalitet obrazovanja, što vodi do lošijih rezultata učenika na međunarodnim testiranjima i smanjuje njihove šanse za dalji uspjeh u obrazovanju i budućoj karijeri.
Nije lako biti nastavnik, kaže naš sagovornik, jer “vi niste samo nastavnik, nego i osoba koja bi trebala da bude vaspitač, pedagog…Puno je izazova, različitih situacija na koje se morate prilagoditi, prema svima morate biti isti. Generalno, kao i svaki posao, da biste dobro obavljali svoj posao, morate ga i voljeti, kao i sve prednosti i mane koje dolaze sa istim.”
On je trenutno zadovoljan uslovima rada u školi, ali ne isključuje mogućnost promjene karijere u budućnosti.
“Naravno da bi uvijek moglo biti bolje, bar u finansijskom smislu, za posao koji nastavnici obavljaju. Ne razmišljam još uvijek o promjeni posla, što ne znači da ne bih, u budućnosti ako bi se otvorila neka prilika koja se teško odbija.”
Mnoge njegove kolege iz struke prešle su na, kako sami kažu, “lakše” i bolje plaćene poslove, kao što je rad u kladionicama, bankama, na kliničkom centru… Neki su čak potpuno izašli iz struke i pokrenuli vlastite biznise, prešli u medije i slično.
Što se tiče motivisanja diplomiranih fizičara za rad u prosvjeti, naš sagovornik smatra da “ne postoji taj vid stimulacije da nekoga privuče u prosvjetu. Vi taj posao morate voljeti, davati 100% sebe i svog vremena, a ako ne volite taj posao, jedino što vas tu može držati jesu veći prihodi”.
Kako zainteresovati mlade za fiziku?
O sve manjem broju studenata na studijskom programu fizika, on kaže da mladi ljudi nisu dovoljno upoznati, pa samim ti ni zainteresovani za sve što ovaj fakultet može da ponudi.
“Učenici nisu dovoljno zainteresovani za sve što taj fakultet nudi, od znanja do zvanja, raznih ogleda u fizici, eksperimenata… Imamo čak i planetarijum na fakultetu, gdje dosta mogu naučiti o astronomiji i astrofizici. Učenici se pretežno odlučuju na nešto ‘popularnija’ zanimanja tipa elektrotehnike i medicine, a dosta manje za fiziku, jer misle da se sa završenom fizikom može raditi samo u prosvjeti.”
On smatra da je nastavni plan i program za osnovne i srednje škole “napisan korektno”, ali da u skoro svakoj školi nedostaje laboratorija za fiziku, “da učenicima možemo pokazati razne oglede, tj. primijenjenost fizike, ali snalazimo se manjim eksperimentima u učionici”.
Sve manje studenta se odlučuje za nastavnička zanimanja
Кada je riječ o upisu studenata na Univerzitet u Banjoj Luci, budući studenti se bili najviše zainteresovani za upis na Fakultet bezbjednosnih nauka, Medicinski fakultet, Akademiju umjetnosti, Psihologiju na Filozofskom fakultetu, Elektrotehnički fakultet, Arhitekturu na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu, Ekonomski fakultet, Pravni fakultet, Fakultet fizičkog vaspitanja i sporta, ali i mnoge druge studijske programe, odnosno fakultete Univerziteta. Veće je interesovanje i za upis na Poljoprivredni i Rudarski fakultet, navode sa Univerziteta u Banjaluci.
“Svake godine radi se inoviranje studijskih programa, kao i uvođenje novih. Shodno tome, važno je naglasiti da se upisne kvote na Univerzitetu u Banjoj Luci planiraju kako na osnovu potreba i želja studenata, tako isto i na osnovu potreba tržišta rada. Prateći trendove i svjesni činjenice da se sve manje studenta odlučuje za nastavnička zanimanja kako u BiH tako i u regionu, još jednom apelujemo na buduće studente da njihov izbor budućeg zanimanja svakako budu i nastavnički pozivi”, poručuju sa banjalučkog Univerziteta.
U svakom slučaju, da bi se riješio problem nedostatka prosvjetnog kadra u školama, ključno je osigurati bolje uslove za nastavnike, veća ulaganja u obrazovanje i promovisanje nastavničke karijere među mladima. Bez toga, rizikujemo da buduće generacije ostanu bez ključnih znanja potrebnih za razumijevanje i rješavanje kompleksnih problema našeg svijeta i umanjujemo njihove šanse za dalji napredak u obrazovanju i budućoj karijeri.