No, kad prestanemo vjerovati u
njihova obećanja i argumente, i okrenemo
se oko sebe vidimo da decenijama vlasti narod i javni interes uopšte ne
zanimaju. Korupcije je sve više, zdravstvo sve lošije, odlazak sve češći, pravosuđe
sve manje pravično, a okoliš sve prljaviji.
Ništa od
ovoga nije u fokusu rada vlasti, a o posljednje nabrojanom – okolišu se čak ni
ne govori. Bar ne u BiH, osim medija koji izvještavaju o stanju okoliša. Dok
domaće vlasti okreću glavu i ignorišu problem, mnogim svjetskim medijima, među
kojima i BBC World izvješavaju o plutajućem otpadu na Drini.
Nedaleko od
Hidroelektrana na Drini u Višegradu, na lančanicama koje zadržavaju plutajući
otpad i koje su usljed velike količine vode i otpada pukle prije dvije
godine, i danas su tone otpada.
Problem
višegodišnji, a rješenja nema. Dok vlast posmatra višegodišnji problem, bez
poduzimanja konkretnih koraka najglasniji su ekološki aktivisti. Jedan od njih,
ekološki aktivista iz Višegrada Dejan Furtula govoreći za BUKU kaže kako se plutajući otpad na Drini počinje gomilati već od novembra svake
godine, a u januaru obično pristignu najveće količine.
“Tako da možemo da kažemo da je najgori talas prošao.
Trenutno se na lančanici na Drini nalazi nešto manje od 10.000 kubnih metara
raznog otpada”, kaže Furtula.
Velika količina otpada višegodišnji je rizik i za rad HE na
Drini, a direktor Nedeljko Perišić nije htio govoriti o ovom problemu.
“Sve vezano za taj problem sam više puta rekao. Nema tu ništa
novo niti bilo kakve promjene. Mi jedini čistimo i kusamo poparu kao da smo mi
krivi”, kaže direktor HE na Drini u Višegradu.
No, da ima šta reći Perišić je potvrdio dan nakon što smo ga kontaktirali,
odnosno kada je u Višegrad došao ministar
za prostorno uređenje građevinarstvo i ekologiju RS Bojan Vipotnik.
„Mi smo pokrenuli inicijativu za izradu studije uticaja
plutajućeg otpada na hidroelektranu. Evidentno je da otpad može da našteti
radu mašinskih postrojenja na objektu
hidroelektrane a tridesetogodišnji nanosi smanjuju kapacitet akumulacionog
jezera što direktno utiče na proizvodnju”, rekao je Perišić tokom posjete
resornog ministra. A resorni ministar najavljuje sastanak sa ministrima iz
Srbije i Crne Gore, te najavljuje izradu Centra za otpad na kojem bi se odlagao
otpad iz Drine.
S druge strane aktivisti godinama i bez posjete ministra upozoravaju da je plutajući
otpad problem ne samo za okoliš već i rad hidroelektrane.
“Naravno da otpad ugrožava rad HE jer ponešto ipak i prođe
do same HE što naravno ometa proizvodnju “, kaže Furtula.
Tone
otpada u Drini završavaju od njenih pritoka, ali najviše
otpada u Drinu dolazi rijekama iz Crne Gore i Srbije. Otpad na Drini
ugrožava i zdravlje stanovništva jer se nakupljeni otpad vadi
iz rijeke, vozi na deponiju za koju nikada nije izdata okolišna dozvola,
te
spaljuje.
“Sigurno da ove količine otpada ugrožavaju zdravlje jer sve
to bude deponovano na gradsku deponiju koja se nalazi na 300m od tačke vađenja,
deponija je konstantno u gorećem procesu pa razne toksične materije završe u
vazduhu, a treba i istaći da kroz deponiju protiče potok koji ide direktno u
rijeku Drinu”, rekao je Furtula za BUKU.
Ko je kriv za ekocid na Drini?
Godinama se govori o tome ko je kriv što se rijeka Drina
zagađuje, ali odgovora nema. Perišić je ranije rekao kako se krivac ne može
tražiti u jednoj osobi, a Furtula govori kako je krivaca više.
“Ne znam koga bih mogao izostaviti kao krivca, jednostavno su
svi krivi. Svaka opština u BiH ima problema sa otpadom, posebno sa otpadom
pored rijeka i puteva jer je očito da je presudna niska ekološka svijest
stanovništva. U Višegrad svake godine dođe 10.000 kubnih metara plastike pa se
treba i zapitati da li komšije adekvatno odlažu otpad”, kaže naš sagovornik.
Nakon ekološkog incidenta 2021. direktor MHE je rekao kako će
tražiti rješenja
na sastanku sa tadašnjom resornom ministricom Srebrenkom Golić i ministrom
vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Stašom Košarcem. Benefite sastanka
nismo uspjeli saznati. Aktivisti se ipak nadaju da će se rješenje pronaći i da
će oni biti uključeni u njegovom pronalaženju.
“Nedavno je u Višegradu održan sastanak na kojem je izjavljeno da
će ministarstvo energetike Republike Srpske i Vlada Republike Srpske pomoći u akciji
čišćenja otpada na Drini kao i saniranju gradske deponije. Poslali smo nekoliko
mail-ova pa se nadamo da ćemo biti uključeni u sve to. Mi iz Ekocentra već
dvije godine nalazimo evropske partnere koji dođu i pomognu u čišćenju, ali i u
separaciji otpada i trenutno radimo na tome da se pronađe solucija za njihov
angažman, kao i firmu iz BiH koja se bavi reciklažom i koja bi bila
zainteresovana da pokupi razvrstan otpad u slučaju da se nađe opcija
finansiranja ovih organizacija koje dio sredstava povlače iz EU fondova, a dio
dobijaju od država u kojima su angažovane”, kaže Furtula.
Problem
plutajućeg otpada na Drini je konstantan i njega moraju rješavati
institucije.
Do tada, posao podstiču ekološki aktivisti, a mediji im pomažu da se
ovaj
problem ne zanemari. Iako već s jeseni kreće nagomilavanje otpada vlast
sporadično reaguje tek kad količina otpada bude tolika da o njemu pišu i
svjetski mediji.
