No, kad prestanemo vjerovati u njihova obećanja i argumente, i okrenemo se oko sebe vidimo da decenijama vlasti narod i javni interes uopšte ne zanimaju. Korupcije je sve više, zdravstvo sve lošije, odlazak sve češći, pravosuđe sve manje pravično, a okoliš sve prljaviji.
Ništa od ovoga nije u fokusu rada vlasti, a o posljednje nabrojanom – okolišu se čak ni ne govori. Bar ne u BiH, osim medija koji izvještavaju o stanju okoliša. Dok domaće vlasti okreću glavu i ignorišu problem, mnogim svjetskim medijima, među kojima i BBC World izvješavaju o plutajućem otpadu na Drini.
Nedaleko od Hidroelektrana na Drini u Višegradu, na lančanicama koje zadržavaju plutajući otpad i koje su usljed velike količine vode i otpada pukle prije dvije godine, i danas su tone otpada.
Problem višegodišnji, a rješenja nema. Dok vlast posmatra višegodišnji problem, bez poduzimanja konkretnih koraka najglasniji su ekološki aktivisti. Jedan od njih, ekološki aktivista iz Višegrada Dejan Furtula govoreći za BUKU kaže kako se plutajući otpad na Drini počinje gomilati već od novembra svake godine, a u januaru obično pristignu najveće količine.
“Tako da možemo da kažemo da je najgori talas prošao. Trenutno se na lančanici na Drini nalazi nešto manje od 10.000 kubnih metara raznog otpada”, kaže Furtula.
Velika količina otpada višegodišnji je rizik i za rad HE na Drini, a direktor Nedeljko Perišić nije htio govoriti o ovom problemu.
“Sve vezano za taj problem sam više puta rekao. Nema tu ništa novo niti bilo kakve promjene. Mi jedini čistimo i kusamo poparu kao da smo mi krivi”, kaže direktor HE na Drini u Višegradu.
No, da ima šta reći Perišić je potvrdio dan nakon što smo ga kontaktirali, odnosno kada je u Višegrad došao ministar za prostorno uređenje građevinarstvo i ekologiju RS Bojan Vipotnik.
„Mi smo pokrenuli inicijativu za izradu studije uticaja plutajućeg otpada na hidroelektranu. Evidentno je da otpad može da našteti radu mašinskih postrojenja na objektu hidroelektrane a tridesetogodišnji nanosi smanjuju kapacitet akumulacionog jezera što direktno utiče na proizvodnju", rekao je Perišić tokom posjete resornog ministra. A resorni ministar najavljuje sastanak sa ministrima iz Srbije i Crne Gore, te najavljuje izradu Centra za otpad na kojem bi se odlagao otpad iz Drine.
S druge strane aktivisti godinama i bez posjete ministra upozoravaju da je plutajući otpad problem ne samo za okoliš već i rad hidroelektrane.
“Naravno da otpad ugrožava rad HE jer ponešto ipak i prođe do same HE što naravno ometa proizvodnju “, kaže Furtula.
Tone otpada u Drini završavaju od njenih pritoka, ali najviše otpada u Drinu dolazi rijekama iz Crne Gore i Srbije. Otpad na Drini ugrožava i zdravlje stanovništva jer se nakupljeni otpad vadi iz rijeke, vozi na deponiju za koju nikada nije izdata okolišna dozvola, te spaljuje.
“Sigurno da ove količine otpada ugrožavaju zdravlje jer sve to bude deponovano na gradsku deponiju koja se nalazi na 300m od tačke vađenja, deponija je konstantno u gorećem procesu pa razne toksične materije završe u vazduhu, a treba i istaći da kroz deponiju protiče potok koji ide direktno u rijeku Drinu”, rekao je Furtula za BUKU.
Ko je kriv za ekocid na Drini?
Godinama se govori o tome ko je kriv što se rijeka Drina zagađuje, ali odgovora nema. Perišić je ranije rekao kako se krivac ne može tražiti u jednoj osobi, a Furtula govori kako je krivaca više.
“Ne znam koga bih mogao izostaviti kao krivca, jednostavno su svi krivi. Svaka opština u BiH ima problema sa otpadom, posebno sa otpadom pored rijeka i puteva jer je očito da je presudna niska ekološka svijest stanovništva. U Višegrad svake godine dođe 10.000 kubnih metara plastike pa se treba i zapitati da li komšije adekvatno odlažu otpad”, kaže naš sagovornik.
Nakon ekološkog incidenta 2021. direktor MHE je rekao kako će tražiti rješenja na sastanku sa tadašnjom resornom ministricom Srebrenkom Golić i ministrom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Stašom Košarcem. Benefite sastanka nismo uspjeli saznati. Aktivisti se ipak nadaju da će se rješenje pronaći i da će oni biti uključeni u njegovom pronalaženju.
“Nedavno je u Višegradu održan sastanak na kojem je izjavljeno da će ministarstvo energetike Republike Srpske i Vlada Republike Srpske pomoći u akciji čišćenja otpada na Drini kao i saniranju gradske deponije. Poslali smo nekoliko mail-ova pa se nadamo da ćemo biti uključeni u sve to. Mi iz Ekocentra već dvije godine nalazimo evropske partnere koji dođu i pomognu u čišćenju, ali i u separaciji otpada i trenutno radimo na tome da se pronađe solucija za njihov angažman, kao i firmu iz BiH koja se bavi reciklažom i koja bi bila zainteresovana da pokupi razvrstan otpad u slučaju da se nađe opcija finansiranja ovih organizacija koje dio sredstava povlače iz EU fondova, a dio dobijaju od država u kojima su angažovane”, kaže Furtula.
Problem plutajućeg otpada na Drini je konstantan i njega moraju rješavati institucije. Do tada, posao podstiču ekološki aktivisti, a mediji im pomažu da se ovaj problem ne zanemari. Iako već s jeseni kreće nagomilavanje otpada vlast sporadično reaguje tek kad količina otpada bude tolika da o njemu pišu i svjetski mediji.
