Republika Srpska je u posljednje tri godine ostala bez više od 3.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, a umjesto žitarica i drugih kultura na tim površinama danas se uglavnom nalaze solarni paneli, pokazuju podaci Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.
Nakon višegodišnje sistemske uzurpacije poljoprivrednog zemljišta, resorno ministarstvo je konačno reagovalo, zatraživši od jedinica lokalne samouprave da se prekine praksa prenamjene oranica u nepoljoprivredne svrhe, uz poziv inspekcijskim organima da izvrše kontrole na terenu.
Iz Ministarstva podsjećaju da je poljoprivredno zemljište, prema važećem zakonu, prirodno bogatstvo i dobro od opšteg interesa, koje se mora koristiti za poljoprivrednu proizvodnju i ne može se koristiti u druge svrhe bez jasno propisanih procedura.
Ipak, dostupni podaci potvrđuju da se površine poljoprivrednog zemljišta iz godine u godinu značajno smanjuju, prvenstveno zbog intenzivne izgradnje. Dodatni problem predstavlja činjenica da se sredstva prikupljena po osnovu promjene namjene zemljišta, kao i zakupne i koncesione naknade, u velikoj mjeri troše nenamjenski.
Tako je tokom 2022. godine u nepoljoprivredno zemljište pretvoreno 588,07 hektara, u 2023. godini 1.141,13 hektara, dok je u 2024. godini prenamijenjeno čak 1.335,08 hektara. Više od 60 odsto prošlogodišnjih prenamjena odnosi se na postavljanje solarnih panela.
S druge strane, po osnovu promjene namjene poljoprivrednog zemljišta i koncesionih naknada, u budžete lokalnih zajednica tokom 2024. godine uplaćeno je ukupno 2,77 miliona konvertibilnih maraka.
Posebno zabrinjava podatak da je značajno povećana prenamjena poljoprivrednog zemljišta prve do četvrte bonitetne klase, odnosno najkvalitetnijih oranica. U Ministarstvu ocjenjuju da je ovakav negativan trend posljedica izgradnje solarnih elektrana koje, dodatno, nisu predviđene važećim sprovedbenim niti strateškim dokumentima prostornog uređenja.
„Trajni gubitak poljoprivrednih površina u Republici Srpskoj, posebno oranica visokih bonitetnih klasa, uz nenamjenski utrošak sredstava prikupljenih po tom osnovu, ne može se ničim opravdati. Posebno imajući u vidu činjenicu da je izgradnja solarnih elektrana moguća na neplodnim i rekultivisanim površinama, kršu, zatvorenim rudnicima, odlagalištima, jalovištima i drugim terenima na kojima nije moguće obavljati poljoprivrednu proizvodnju“, poručuju iz resornog ministarstva.
U dopisu upućenom lokalnim zajednicama naglašava se da je poljoprivredno zemljište ograničen i neobnovljiv resurs, te da njegova zaštita i očuvanje za buduće generacije nije samo obaveza Ministarstva, već i jedinica lokalne samouprave i svih drugih republičkih organa.
„U cilju očuvanja poljoprivrednog zemljišta od dalje degradacije usljed promjene namjene u nepoljoprivredne svrhe, tražimo da se postupa isključivo u skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu“, navodi se u dopisu Ministarstva.