Bivšem gradonačelniku Doboja Obrenu Petroviću, optuženom za krivično djelo izazivanja opšte opasnosti tokom poplava 2014. godine u kojima je nastradalo 11 osoba, sudiće se u Banjaluci.
Zajedno sa Petrovićem, sudiće se
i bivšem šefu Odsjeka civilne zaštite u ovom gradu Milku Vidakoviću.
“Navedeni predmet je u fazi zakazivanja pretpretresnog
ročišta”, naveli su iz banjalučkog Okružnog suda.
Ukoliko im se dokaže krivica, optuženima prijeti do 15
godina zatvora.
Optužnicu protiv njih podiglo je Okružno javno tužilaštvo u
Doboju u decembru prošle godine, a optuženi Petrović se 30. januara ove godine
izjasnio da nije kriv po optužnici koja ga tereti za krivično djelo izazivanja
opšte opasnosti.
Dobojsko tužilaštvo je ranije saopštilo da se Petrović i
Vidaković terete za krivično djelo izazivanje opšte opasnosti.
Optužnica ih tereti da su krivično djelo izvršili u
vremenskom periodu od 13. do 17. maja 2014. godine, u vrijeme katastrofalnih
poplava, a u to vrijeme Petrović je bio gradonačelnik, ali i komandant gradskog
Štaba za vanredne situacije, dok je Vidaković bio i načelnik gradskog Štaba za
vanredne situacije.
Obzirom da je Centar za humanu politiku još 3. juna 2014. godine
krivičnu prijavu protiv direktora Voda Srpske, dobojskog i drugih načelnika,
republičke vodne inspekcije, direktora republičke uprave civilne zaštite i
ostalih odgovornih za poplave 2014. godine, za BUKU je predstojeće suđenje u
Banjaluci prokomentarisao Momir Dejanović, predsjednik Centra.
Kako nam kaže, po prijavi Centra za humanu politiku nije se
postupalo, izuzev po dijelu prijave koja se odnosi na odgovornost dobojskog
gradonačelnika zbog neobavještavanja, neuzbunjivanja, neevakuisanja i
nepreuzimanja drugih mjera neposredno pred i u vrijeme poplave koja je
identična krivičnoj prijavi koju je podnio tadašnji predsjednik RS Milorad
Dodik.
“Da nije bilo krivične prijave Milorada Dodika, koji u to
vrijeme nije bio u ljubavi sa dobojskim gradonačelnikom, ne bi bilo istrage i
optužnice protiv bivšeg gradonačelnika Doboja. Treba posebno istaći da je
dobojska policija profesionalno i odgovorno postupala po zahtjevu tužilaštva,
prikupila potrebne dokaze i dostavila tužilaštvu izvještaj protiv optuženih
zbog izvršenja krivičnog djela izazivanje opšte opasnosti”, istakao je
Dejanović navodeći i da je Tužilaštvo izbjegavalo da krivično goni sve
odgovorne i otezalo za podizanjem optužnice na način da je Rebubličko tužilaštvo
tek 2017. godine dostavilo dobojskom tužilaštvu predmet koji se odnosi na
optužene, da je dobojskom tužilaštvu trebalo 5 godina da podigne optužnicu, da
nije optužena većina odgovornih iz drugih institucija i lokalnih zajednica, da
niko nije optužen zbog odgovornosti za nepostojanje odbrambenih nasipa,
neuređenost i nečišćenje korita Bosne i drugih rijeka i tolerisanje zakonom
zabranjene gradnje i izvođenja drugih radova u velikom koritu rijeka.
Bez obzira na sve, dodaje Dejanović, treba priznati da je
postupajući dobojski okružni tužilac imao hrabrosti da podigne optužnicu protiv
štićene osobe od odgovornosti za ratne zločine i višemilionski poslijeratni
kriminal i da prvooptuženi nije uspio da
svojim uticajem spriječi podizanje optužnice. Ako suđenje bude pošteno, ističe
naš sagovornik, prvooptuženog čeka zaslužena višegodišnja robija zbog
izazivanja opšte opasnosti sa smrtnim posljedicama i štete od nekoliko stotina
miliona KM.
“Manevar odbrane optuženih da se od postupanja izuzme
stvarno nadležni dobojski sud ima za cilj da suđenje bude pristrasno i
nepošteno, da po optužnici postupaju podobne i vjerovatno korumpirane sudije i
da prvooptuženi bude oslobođen od optužbe i da bude osuđen samo drugooptuženi.
Ovdje je posebno interesantna uloga Vrhovnog suda RS i njegovih korumpranih
sudija koji su odobrili izuzeće dobojskog suda za što nije postojao opravdani
razlog. Postupanje sudova u ovom predmetu već je u fokusu Centra za humanu
politiku, a od Vrhovnog suda RS prije sedam dana su traženi razlozi zbog čega
je prihvaćen prijedlog za izuzeće dobojskog suda i informacija koliko je u
proteklom periodu upućeno prijedloga za određivanje drugog stvarno nadležnog
suda u krivičnim i parničnim postupcima i koliko je ovih prijedloga prihvaćeno”,
pojašnjava Dejanović.
Na pitanje šta je urađeno u ovih, sada već 9 godina, od katastrofalnih
poplava, naš sagovornika kaže da su oddmah nakon poplava 2014. godine izrađeni
projekat uređenja korita Bosne, podignuta visina kritičnog dijela odbrambenog
nasipa i započeto uređenje korita potoka Liješanj i nekih pritoka Bosne, nakon
čega su obustavljene sve aktivnosti na zaštiti Doboja od poplava.
Međutim, umjesto projektnog uređenja korita rijeke Bosne i
preduzmanja drugih aktivnosti na zaštiti od poplave, gradske vlasti, istiće
Dejanović, opstruišu uređenje korita
Bosne, vrše izmjene regulacionog plana kojim pretvaraju vodno u građevinsko
zemljište i podstiču nastavak zakonom zabranjene gradnje u velikom koritu Bosne
i nasipanja malog korita Bosne, što sve, ocjenjuje, mirno posmatraju i
vjerovatno podržavaju Vode Srpske i republička Vodna inspekcija.
Na kraju razgovora za BUKU podjeća da je u proteklih
nekoliko godina Centar za humanu politiku podnio više krivičnih prijava zbog
izazivanja opšte opasnosti od poplava i zatražio smjenu direktora Voda Srpske i
odgovornih u vodnoj inspekciji, a poslednja krivična prijava podnesena je
protiv odgovornog lica firme koja nasipa malo korito Bosne, republičkog vodnog
inspektora i direktora Voda Srpske.