Online trgovina (e-trgovina) u Bosni i Hercegovini bilježi ubrzan rast. Najnoviji podaci iz prošle i s početka ove godine pokazuju da ona više nije sporedna pojava, niti tek povremena alternativa tradicionalnoj kupovini, već je sastavni dio svakodnevnog života građana BiH. Osim što se bilježi rast ukupne vrijednosti internet prodaje, širi se i baza kupaca, ali i povećava broj transakcija. Posebno se ističe zamah domaćih web shopova i sve šire prihvatanje kartičnog plaćanja.
Kartične transakcije dostigle 186 miliona KM
Prema podacima Centralne banke BiH (CBBiH), vrijednost internet kartičnih transakcija u 2024. iznosila je 815.495.300 KM, približno 25 % više nego u 2023. godini (651.723.614 KM). Ukupan broj kartičnih transakcija prošle godine dostigao je 186 miliona, dok internet plaćanja čine približno četiri posto ukupnog kartičnog prometa.
„Ako se posmatra šire tržište e-trgovine, uključujući i plaćanja pouzećem, procjene međunarodnog portala Ecommerce News Europe pokazuju da je ukupna vrijednost online trgovine u BiH u prošloj godini dostigla oko 627,3 miliona evra (1,23 milijarde KM). Ovi podaci otkrivaju da značajan dio potrošnje i dalje ide kroz keš, iako se narudžbe sve češće prave putem digitalnih kanala“, kaže za Forbes BiH Belma Agić, izvršni direktor eCommerce asocijacije u Bosni i Hercegovini.
Osim rasta prometa, dodaje Agić, vidljivo je i širenje ponude. Procjena je, kaže ona, da u zemlji trenutno posluje više od 3.700 registrovanih aktivnih web shopova, a prema podacima Trećeg nacionalnog istraživanja e-trgovine koje je provela eCommerce asocijacija u BiH u aprilu ove godine, više od 40% ih je pokrenuto u posljednje dvije godine.
„To je jasan signal koliko brzo raste tržište i koliko se poduzetnici okreću online kanalima“, navodi Agić.
Za dvije godine udvostručena online potrošnja
Prema istom istraživanju, više od 94 posto ispitanika izjavilo je da je u prethodna tri mjeseca obavilo barem jednu online kupovinu. Najčešće su to bile dvije do tri narudžbe (41,2 posto), ali se izdvaja i rast tzv. “intenzivnih korisnika” – onih koji su u istom periodu kupovali više od deset puta. Istraživanje je takođe pokazalo da čak 83,4 posto građana koristi mobilne telefone za online narudžbe, što ukazuje koliko je mobilno iskustvo postalo ključni kanal digitalne trgovine.
„U samo dvije godine online potrošnja u BiH porasla je sa 448 miliona KM u 2022., na 815 miliona KM u 2024., dok ukupan obim tržišta prelazi milijardu maraka.
Online kupovina je već sada standard za stotine hiljada građana, ali s obzirom na to da čini tek mali dio ukupne maloprodaje, njen puni potencijal tek treba da bude iskorišćen“, kaže Agić podsjećajući da se BiH nalazi na pragu ključne faze digitalne transformacije u trgovini, sa svim izazovima, ali i ogromnim prilikama za rast.
Online kupci iz BiH očekivano najčešće naručuju odjeću koja čini 14,1% svih online kupovina, obuća je na drugom mjestu sa 8,8%, a iza njih slijedi elektronika (7,8%). Sličan udio imaju i kućanski aparati i predmeti za domaćinstvo (7,4%). Značajan udio u online kupovini imaju i nakit, satovi, naočari (6,5%),te kozmetika i lična njega (5,2%), što potvrđuje promjene u navikama potrošača: ono što je nekada bilo gotovo nezamislivo bez fizičkog odlaska u trgovinu, danas se sve češće naručuje jednim klikom. Stabilnne udjele drže i računarska oprema (5%) te knjige (4,3%), dok specijalizirani segmenti poput automobilskih proizvoda (3,4%), namještaja i dekora (3,4%) ili igračak (3,3%), pokazuju da se tržište širi i postaje raznovrsnije.
Online kupovina u BiH više nije ograničena na povremene narudžbe odjeće ili elektronike, kaže Agić.
„Danas se kupuje gotovo sve – od sitnica poput kozmetike i knjiga, do krupnijih artikala poput bijele tehnike, namještaja, pa čak i automobilskih dijelova“, govori ona.
Podaci fragmentirani
eCommerce asocijacija u BiH, tri godine zaredom provodi sveobuhvatna istraživanja tržišta e-trgovine u našoj zemlji, što je pomoglo u stvaranju jasne slike tržišta.
I dok domaće tržište bilježi rast, istovremeno ono se suočava i sa izazovima; BiH još nema centralizovan sistem koji bi precizno pratio količine online transakcija, kao što to rade institucije u zemljama regiona.
„To ne znači da podataka nema, već da su oni fragmentirani. U praksi, mi u eCommerce asocijaliciji u BiH se oslanjamo na informacije koje dobijamo od naših članica, domaćih web shopova, payment gateway servisa i logističkih kompanija. Upravo ti podaci nam pomažu da osjetimo puls tržišta i prepoznamo trendove, iako se ne radi o zvaničnoj, objedinjenoj publikovanoj statistici, pa ih ne objavljujemo javno“, pojašnjava Agić i dodaje:
„Na osnovu svega što je dostupno, jasno je da se online trgovina u BiH danas odvija u milionskim obimima i da se razvija brže nego ikada. Od kanala rezervisanog za pojedinačne i povremene kupovine, internet je postao redovno mjesto potrošnje – i u domaćinstvima, i u poslovnom okruženju, a pojedini segmenti tržišta već pokazuju potencijal da online kupovina postane jednako važna, pa i dominantna u odnosu na tradicionalnu maloprodaju.
Kakve su mogućnosti uštede
Jedna od najvažnijih, a možda najmanje istaknutih prednosti online kupovine jesu uštede. Mogućnost brzog poređenja ponuda različitih trgovaca stvara prirodni pritisak na konkurentnost cijena u odnosu na klasičnu maloprodaju. Međutim, stvarne uštede često su “nevidljive” odmah na računu, ali se osjete u svakodnevnom životu i to se najbolje može vidjeti u ne trošenju vremena na odlazak u trgovinu, ne plaćanju goriva, parkinga i sličnih izdataka.
Više nisu dovoljni samo klasični popusti
Kako bi povećali lojalnost kupaca ali i vrijednost narudžbe, pojašnjava naša sagovornica, na razvijenim tržištima, online trgovci se više ne oslanjaju samo na klasične popuste, već koriste sofisticirane poticaje: cashback programe, gdje se kupcu vraća dio potrošenog iznosa, pretplatniče modele poput Amazon Prime-a, koji nude besplatnu i bržu dostavu, ekskluzivne ponude ili pristup dodatnim uslugama, zatim personalizovane ponude, gamifikaciju kupovine, takođe i early access i limited edition ponude, koje stvaraju osjećaj ekskluzivnosti, dok bundle ponude i freebies daju dodatnu vrijednost bez smanjivanja cijene artikla.
„Nažalost, u Bosni i Hercegovini ovakvi modeli još nisu široko prisutni. Većina trgovaca se i dalje oslanja na povremene popuste, ali važno je naglasiti da popust sam po sebi nije dugoročna strategija. Prava vrijednost za potrošača stvara se kada trgovci ponude raznovrsne i promišljene podsticaje koji ne samo da donose uštedu, već i grade dugoročan odnos povjerenja. Kada takvi modeli postanu standard i kod nas, moći ćemo govoriti o potpunoj transformaciji potrošačkog iskustva“, kaže Agić.
Šta nas čeka?
Svi indikatori upućuju na to da BiH stoji na pragu ključne faze digitalne transformacije u trgovini. Online kupovina koja je u samo dvije godine porasla s 448 miliona KM na preko milijardu KM neće se zaustaviti.
Ključno pitanje nije hoće li se online trgovina u BiH razvijati, to je već neizbježno. Pitanje je hoće li se razvijati na način koji maksimalno iskorištava prilike za sve aktere, uključujući potrošače koji žele bolje iskustvo i veće uštede, kao i poduzetnike koji žele lakši pristup tržištu, i ekonomiju u cjelini koja može profitirati od digitalizacije. Jedino je sigurno da se možda po prvi put u posljednjih nekoliko decenija BiH našla u poziciji da ne kasni za globalnim trendovima, već ih aktivno slijedi.